Upozorio je ovo u razgovoru za Vijesti.ba profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja govoreći o protekloj godini bezvalšća u BiH.

Prema njegovoj ocjeni, neformiranje izvršnih institucija na nivou BiH i na federalnom nivou reflektuje se na zemlju u cjelini, pri čemu su štete dugoročne i na dugi rok nepopravljive.

“Uprkos tome, ne dolazi do ozbiljne diskusije o funkcionisanju BiH”, konstatovao je naš sagovornik.

Kako je istakao, očekivanja međunarodne zajednice su velika i nerealna.

“S jedne strane, u međunarodnoj zajednici je sazrela svijest o tome da se direktivnim putem ne mogu rješavati problemi BiH, a sa druge strane, bez međunarodne zajednice se ne može”, dodao je Šolaja.

Rješenje krize vidi u ozbiljnoj diskusiji najodgovornijih političkih lidera i drugih institucija o budućnosti BiH.

“Konkretno o tome šta se može uraditi da bi opšti ciljevi mogli biti ispunjeni. To podrazumijeva konsenzus, a on znači odricanje od odreženih naglašenih politika i naglašenih elemenata”, kazao je Šolaja.

On je upozorio da je BiH zarobljena u nacionalne politike, a da bi se održala kao državno-pravna cjelina, potrebno je naći put stabilnosti. To je, dodao je, važno i da bi se ova zemlja održala u okvirima regionalnih politika, jer manje-više postaje ozbiljan bezbjednosni izazov u regionu.

“Smatram da rješenja data u Aneksu VII, odnosno Ustavu BiH, predstavljaju dobru osnovu da se rješavaju neke stvari. No, problem je što svaka strana u BiH na svoj način tumači Ustav, koji je opet proizvod djelovanja i proizvod plana međunarodne zajednice u dato vrijeme”, navodi ovaj banjalučki profesor.

Kako naglašava, neizvjesno je šta bi mogla donijeti ozbiljna politička diskusija o budućnosti BiH.

“Moguća su sva rješenja, jer je bilo poigravanja međunarodnih organizacija, u kojima su rješenja išta od centralizacije do razlaza. Treba shvatiti realnost i vidjeti kome šta odgovara. S druge strane, možda svima odgovara da se neke stvari odgađaju na dug rok”, navodi Šolaja.

Na pitanje kome odgovara status quo, on ističe da to može biti u slučaju onih koji “žive od dobre priče, od proevropske ili pronatoovske retorike”.

“Uostalom, vidjeli smo da se na toj osnovu vrše međusobna politička uslovljavanja. Istovremeno, dok se najodgovorniji lideri ne dogovaraju, i političko i ekonomsko i tržište radne snage čini svoj posao, činjenicom da mnogo ljudi iz BiH odlazi u inostranstvo”, upozorava naš sagovornik.

Takva situacija, navodi, može u konačnici dovesti do stanja u kojem je sve besmisleno – neće se imati za koga raditi.

Šolaja naglašava kako u BiH nije nađena sredina između politike interesa ljudi i nacionalne politike.

“Stoga je potrebno naći način da lideri koji na osnovu izbornih rezultata zaposjednu institucije budu odgovorni, ali u odnosu prema čemu? Oni pokazuju odgovornost samo u odnosu na nacionalne ciljeve, a trebalo bi da budu odgovorni i u odnosu prema interesima ljudi koje predstavljaju, a to su potrebe za boljim životom, mirom i stabilnošću”, zaključio je Šolaja.