Mahunarke, između ostalih, slanutak, grašak, grah i leća, bi trebale bi biti sastavni dio prehrane svakog pojedinca iz razloga što sadrže velike količine aminokiselina i bjelančevina biljnog porijekla
ORGANIZACIJA za prehranu i poljoprivredu UN-a, FAO, proglasila je 2016. Međunarodnom godinom mahunarki, s ciljem podizanja svijesti o važnosti proteina i zdravstvenim koristima svih vrsta graha i graška.
Mahunarke, između ostalih, slanutak, grašak, grah i leća, bi trebale bi biti sastavni dio prehrane svakog pojedinca iz razloga što sadrže velike količine aminokiselina i bjelančevina biljnog porijekla.
Mahunarke umanjuju rizik obolijevanja od kroničnih bolesti kao što su rak i dijabetes te pomažu u borbi protiv pretilosti.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da bi se 80% slučajeva bolesti srca, moždanih udara i dijabetesa tipa 2 te 1/3 obolijevanja od karcinoma moglo prevenirati eliminacijom rizičnih faktora te zdravim prehrambenim navikama, a čija su izrazito bitna komponenta upravo mahunarke.
Mahunarke pozitivno utječu i na okoliš iz razloga što sadrže brojne elemente koji utječu na poboljšanje plodnosti tla.
Nadalje, uzgoj mahunarki zahtijeva višestruko manje količine vode nego uzgoj životinja, a njihovim uzgojem emitira se i do 20 puta manje CO2.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir, izjavila je kako je prema podacima EUROSTAT-a iz srpnja 2015. vidljivo da je Hrvatska u 2015. godini proizvela 3.270 tona, odnosno 3.400 tona u 2014. godini, graška i graha, na 2.400 hektara površine.
U 2014. godini na području EU-28, suhe mahunarke su uzgajane na 1,5 milijuna hektara, odnosno na 1 % ukupno obradive površine, a njihova proizvodnja je dosegla 3,2 milijuna tona.
Važno je naglasiti kako se proizvodnja i površine zasijane mahunarkama značajno razlikuju između država članica.
U svakom slučaju, kako napominje i Marijana Petir, može se zaključiti da je Europska unija vodeći svjetski proizvođač mahunarki.