Drevni DNK gotovo 500 konja otkriva da ih ljudi nisu pripitomili sve do 2200. godine prije Krista, 1000 godina kasnije nego što smo prije mislili.
Ljudi su pripitomili konje 1000 godina kasnije nego što se mislilo, najprije zbog pristupa njihovom mesu i mlijeku, a potom i zbog njihovih transportnih sposobnosti, sugeriše nova studija DNK drevnog konja.
Genetska analiza otkriva datum oko 2200. godine prije Krista. za pripitomljavanje modernih konja, tjerajući naučnike da promisle kako su se i konji i ljudi proširili u Srednju Evropu prije tisućljeća.
Konji su pomogli revolucionirati ljudsku historiju zbog svoje izdržljivosti na velikim udaljenostima, sposobnosti prenošenja teških tereta i podrške jahača, što je ljudima omogućilo brzo širenje svijetom, donošenje hrane i opreme sa sobom i borbu oružjem dok su jahali na konju. Istraživanja ljudskih kostura iz kulture Yamnaya 2023. godine postavila su vrijeme ove revolucije negdje između 3300. i 3000. pr. Kr. kada su se ti polunomadski ljudi kretali Evropom i zapadnom Azijom, donoseći sa sobom svoj indoeuropski jezik.
No nova analiza 475 genoma drevnih konja opovrgava ideju da su velika krda konja pratila migraciju ljudi diljem Europe hiljadamagodina prije. U studiji objavljenoj u časopisu Nature, tim istraživača identificirao je jasne promjene u genetici pripitomljenih konja koje umjesto toga upućuju na datum oko 2200. pr. Kr., hiljadu godina e kasnije nego što se prije pretpostavljalo.
U ispitivanju DNK konja, tim je pokušao identificirati dokaze o uzgoju, ili ljudskom upravljanju krdima konja, uključujući naglo smanjenje genetske raznolikosti i kraće vrijeme između generacija.
Istraživači su otkrili da je genom konja bio lokalan u srednjoj Evropi te u Karpatskom i Transilvanskom bazenu do kraja trećeg tisućljeća prije Krista, znatno nakon ekspanzije Yamnaya. Osim toga, vrijeme između generacija konja znatno se smanjilo prije otprilike 4.200 godina, što sugeriše da su uzgajivači pokušavali proizvesti više životinja.
Genetska studija također je pokazala da je nova krvna loza, koja odgovara onom modernih pripitomljenih konja, nastala oko 2200. godine prije Krista, što dobro odgovara arheološkim dokazima slika konja u Mezopotamiji i ukopima bojnih kola na Uralskim planinama.
“Čini se da je prvo pripitomljavanje bilo motivirano pristupom mesu i mlijeku u nekoj srednjoazijskoj grupi lovaca-sakupljača”, rekao je za Live Science koautor studije Ludovic Orlando, molekularni arheolog u Centru za antropobiologiju i genomiku Toulousea u Francuskoj.
Ali ti ljudi, koji su živjeli na području današnjeg Kazahstana, nisu koristili konje za prijevoz.
“Nasuprot tome, druge skupine koje su pripitomile konja prije 4200 godina bile su potaknute mobilnošću, budući da se njihova krvna loza konja proširila kao nijedna druga prije i poslije”, rekao je Orlando.
Okidač za ovaj događaj pripitomljavanja, prema Orlandu, možda je bio klimatski događaj koji je doveo do sušnih sezona u jugozapadnoj Aziji i stepama, jer su konji mogli pomoći ljudima da prežive tako što su im omogućili da se brzo presele na nova pašnjačka područja.
William Taylor, arheozoolog sa Univerziteta Colorado Boulder koji nije bio uključen u studiju, rekao je Live Scienceu da ovo istraživanje pokazuje “prilično uvjerljivo da iako su Yamnaya i druge rane kulture zapadnih stepa možda imale vezu s divljim konjima, imali su malo veze s prvim pripitomljavanjem konja.” Genetski model nove studije “konvergira s drugim linijama izravnih dokaza prilično uredno”, rekao je Taylor.
Shevan Wilkin, biomolekularni arheolog sa Univerziteta u Baselu u Švicarskoj, koji nije bio uključen u studiju, rekao je za Live Science u e-poruci da, iako je njen prethodni rad identificirao jedinke Yamnaya koje konzumiraju konjsko mlijeko, to “vjerovatno predstavlja rani pokušaj pripitomljavanja konja u regiji”.
Wilkin je rekao da nova studija sugerira “da je sve manje moguće da su Yamnaya koristili konje za svoje masovne migracije preko stepe.”
Iako ostaje donekle misterij zašto su ljudi pripitomili konje tek dosta nakon drugih životinja, poput pasa, ovaca, goveda, pa čak i magaraca, nakon što su to učinili, ljudi su vrlo brzo vodili konje sa sobom gotovo svugdje kamo su išli.
“Ovu relativno kasniju ekspanziju konja, jasno su potaknuli ljudi, budući da je takva ekspanzija bila bez presedana u našem skupu podataka, koji pokriva 50.000 godina”, kazao je Orlando.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
