Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u obraćanju na Samitu mira u Istanbulu izjavio je da su tvrdnje Armenaca u vezi s događajima iz 1915. godine kao i brojke koje se iznose – neutemeljene. Podsjećajući da je Evropska unija (EU) predložila da Turska otvori arhive u vezi s događajima iz 1915. godine, Erdogan je kazao kako je Turska odavno poručila kako je spremna otvoriti i vojnu arhivu, prenosi Anadolija.
“Želim poručiti EU-u: Nama predlažu da otvorimo arhive. Ja sam 12 godina bio premijer i skoro godinu predsjednik i gdje god sam išao, na međunarodnim sastancima i na svakom sastanku u Turskoj sam govorio da smo spremni otvoriti arhive!”, rekao je Erdogan.
“Uvijek govorim da ima blizu milion dokumenata o tome. Isto tako, neka i Armenija otvori svoje arhive. Ako imaju i druge zemlje, neka i one otvore svoje arhive. Štaviše, idemo i dalje, mi smo spremni otvoriti i vojnu arhivu”, dodao je.
Zajednička komisija
Erdogan je prošle sedmice, nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju u kojoj je stradanje Armenaca okarakterisao kao genocid, izrazio spremnost da se formira zajednička komisija koja bi istražila događaje s početka 20. stoljeća. Predsjednik Armenije Serž Sarksijan rekao je jučer da je spreman na normalizaciju odnosa s Turskom, dva mjeseca nakon što je povukao mirovni sporazum iz Parlamenta, optužujući Tursku za nedostatak političke volje da se okonča stogodišnja netrpeljivosti između dviju zemalja. Sporni događaji iz 1915. godine datiraju iz Prvog svjetskog rata kada se dio armenskog stanovništva, koji je živio u Osmanskom carstvu, pridružio Rusima koji su upali na turski teritorij i pobunili se. Ti događaji su godinama predmet spora između Armenije i Turske. Armenski lobi na međunarodnoj sceni radi na prikupljanju podrške za tvrdnju da su Armenci tada bili žrtve genocida, dok Turska smatra da bi ocjenu o karakteru tih događanja trebali dati historičari.
Stogodišnjica bitke na Galipolju, jedne od najkrvavijih bitaka u Prvom svijetskom ratu, obelježava se danas u Turskoj u prisustvu porodica i potomaka poginulih vojnika, predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana i brojnih svetskih lidera.
Na ceremoniju su došli premijeri Australije i Novog Zelanda, Toni Abot i Džon Kej, britanski prinčevi Čarls i Hari, kao i drugi visoki gosti, a Srbiju predstavlja prvi potpredsednik vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.
“Platili smo visoku cenu pobede na Galipolju. Ipak, ne treba da zaboravimo da svoju sadašnju nezavisnu državu dugujemo tom duhu i istrajnosti koju smo pokazali”, poručio je Erdogan uoči ceremonije. Erdogan i britanski princ Čarls položiće vence na spomenik palim turskim vojnicima na Galipolju, dok će princ Hari održati govor ispred spomenika britanskim vojnicima.
Centralna komemorativna svečanost biće održana u subotu, prenose agencije.
Bitka na Galipolju bila je jedna od najkrvavijih bitaka u Prvom svetskom ratu i vođena je od 25. aprila 1915. do 6. januara 1916. godine između Nemačke, koju su podržavale otomanske snage, i saveznika, uključujući Australiju, Britaniju i Novi Zeland, koje su pokušavale da osvoje Carigrad i uspostave kontrolu nad Bosforom i Dardanelima.
Iz te bitke je Osmansko Carstvo izašlo kao pobednik, a u njoj je u pomorskim i kopnenim akcijama bilo oko pola milona žrtava.
U savezničkom iskrcavanju na poluostrvu Galipolju 25. aprila 1915. godine, učestvovalo je i više od 60.000 australijskih i novozelandskih vojnika.
To je bilo prvi put da ove vojske ove dve tadašnje britanske kolonije učestvovale u nekoj bitci, zbog čega Australija i Novi Zeland obeležavaju 25. april kao svoj nacionalni praznik.
Tijela poginulih danas leže zajedno na odvojenim grobljima poluostrava Galipolje na zapadu Turske, što se posmatra kao snažan simbol pomirenja između bivših neprijatelja.
Izvor agencije
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijesti
