SAD i NATO odbacili su ispruženu rusku ruku u znak prijateljstva, a danas optužuju Vladimira Putina i Rusiju za odbijanje saradnje, navodi američki novinar i publicista Petrik Bjukenen.
On podsjeća na niz neprijateljskih poteza Zapada prema Rusiji nakon raspada SSSR-a. “Kada se bivši američki predsjednik Ronald Regan sastao sa sovjetskim liderom Mihailom Gorbačovom 1986. godine u Rejkjaviku, Putin je imao 30 godina, a sovjetska imperija prostirala se od Elbe do Beringovog prolaza. Sovjeti su bili prisutni u Africi, u Karipskom moru i u Srednjoj Americi. Sovjetski Savez je bio superdržava koja je parirala Americi”, navodi Bjukenen u listu “Amerika konzervativ”. Zatim je Putin posmatrao “napoleonovsko povlačenje Crvene armije iz Evrope” i raspadanje njegove zemlje na 15 država. SSSR je izgubio trećinu teritorije i polovinu stanovništa. Crno more, koje je nekad pripadalo SSSR-u, podijeljeno je između prozapadne Ukrajine na sjeveru, neprijateljski raspoložene Gruzije na istoku i dvije bivše države Varšavskog pakta na zapadu, koje su u međuvremenu postale članice NATO-a. Ruski vojni brodovi na putu od Sankt Peterburga do Atlantika prolaze pored obala osam država NATO-a. Putin je posmatrao kako NATO, i pored svih obećanja datih Gorbačovu, postupno “proždire” istočnu Evropu, ukazuje Bjukenen. Sada Putin čuje kako američki jastrebovi pozivaju u vojni blok tri bivše sovjetske republike – Moldaviju, Gruziju i Ukrajinu. Čim je Putin uvjerio Kijev da stupi u carinsku uniju sa Moskvom vidio je organizovani državni udar koji su podržali Amerikanci. Vidio je “obojene revolucije” koje financiraju SAD u pokušaju da svrgnu sve režime u svijetu sa kojima je Moskva u prijateljskim odnosima. “Rusija nije prihvatila pruženu ruku partnerstva i izabrala je put neprijateljstva”, izjavio je glavni komandant snaga NATO-a u Evropi Filip Bridlav, citira Bjukenen i pita: “Zašto tražimo od Putina da doživi kretanje NATO-a na istok kao `pruženu ruku`”? On zaključuje da SAD i Zapad sada ubiru plodove “lako objašnjivog gnjeva i negodovanja ruskog naroda, zbog načina na koji je iskorišćen raspad sovjetskog carstva”. “Zar nismo mi sami odbili ruku prijateljstva koju nam je pružila Rusija kada smo joj odlučili nametnuti unipolarni svijet, kada smo počeli da se igramo `velikog carstva` i borimo za status `velikodušnog globalnog hegemona`”, pita Bjukenen i dodaje: “Ako se sada zaista odvija drugi `hladni rat`, je li Rusija ta koja ga je započela?”.
Rusija ne predstavlja prijetnju ni za koga, ali neće ignorisati potencijalne prijetnje za njene interese, saopštio je portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov. „Više puta smo govorili da Rusija, koja se razvija, nije prijetnja ni za koga. Rusija se dosljedno zalaže za uzajamno korisnu saradnju uz razmatranje interesa svih partnera. Rusija se zalaže za zajedničko rješavanje konfliktnih situacija. Međutim, istovremeno se ne mogu ignorisati akcije koje direktno ili potencijalno mogu da budu prijetnja po njene nacionalne interese“, odgovorio je Dmitrij Peskov na pitanje da li će Kremlj reagovati na izjavu novog glavnog komandanta NATO-a u Evropi o ograničavanju uspona Rusije.
On je dodao da će ruska strana tradicionalno braniti svoje interese. Ranije je objavljeno da je novi glavni komandant Ujedinjenih oružanih snaga NATO-a u Evropi američki general Kertis Skaparoti pozvao članove Alijanse da budu spremni da se suprotstave prijetnjama od Rusije i terorista.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijesti
