Stotine rijeka širom svijeta sadrže toliko antibiotika da bakterije koje tamo žive postaju otporne na ljekove. Zbog zagađenja antibioticima bakterije razvijaju otpornost na ljekove, koji zbog toga postaju neefikasni.
“Veliki broj gena za otpornost u ljudskim patogenima porijeklom je iz bakterija u prirodi”, kaže za Gardijan profesor mikrobiologije Vilijam Gejz.
Porast broja bakterija imunih na antibiotike jeste globalna zdravstvena prijetnja, zbog koje je u opasnosti deset miliona ljudi do 2050. godine, navode Ujedinjene nacije.
Ljekovi pronalaze svoj put u rijeke i zemljište kroz čovječji i životinjski izmet, curenje nefiltrirane vode iz postrojenja za njenu preradu, kao i iz fabrika za proizvodnju ljekova.
“Životna sredina je prepuna antibiotika koji mogu da prouzrokuju porast otpornosti bakterija”, istakao je Alister Boksal sa Univerziteta u Jorku, koji je učestvovao u istraživanju.
Nova studija, najveća te vrste, koja je predstavljena u Helsinkiju, pokazala je da su neke od najvećih svjetskih rijeka kontaminirane antibioticima.
Primjera radi, u uzorcima iz Dunava u Austriji pronađeno je prisustvo sedam antibiotika, poput klaritromicina, a ima ga četiri puta više od dozvoljene količine. Dunav, druga po veličini evropska rijeka, ujedno je i najzagađenija.