Iako je Gepard do sada važio za apsolutnog rekordera u sprintu među životinjama, prema najnovijim istraživanjima naučnika, njega je sa torna skinula kalifornijska vaška (Paratarsotomus macropalpis), koja je veličine zrna susama.
Kako naučnici tvrde a prenosi Nacionalna Geografija, kada bi čovjek visine 180 centimetara bio brz kao kalifornijska vaška, prelazio bi 579 metara u sekundi.
Ova vaška za sekundu može da pređe razdaljinu 322 puta dužu od dužine svoga tijela, koja je tri milimetra. To znači da vaška dostiže brzinu od 2.100 kilometara na čas.
Prvo mjesto u skoku udalj drži antilopa, koja pravi skokove od 12 metara da bi umakla apsolutnom rekorderu u trčanju na kratke staze – gepardu.
Zahvaljujući izuzetno dugim i snažnim nogama, kengur koji bježi od neprijatelja razvija brzinu od 30 kilometara na čas, a povremeno je u stanju da postigne i 50 kilometara.
Žirafe, koje se zbog visine čine sporim, u stvari su brze koliko i kenguri. Priroda je lišila noja sposobnosti da leti, ali je, s druge strane, obeštetila tu pticu dajući joj moćne noge. Sa najvećom brzinom od 80 kilometara na čas, on ima malo suparnika među životinjama.
Jedan od njih je gnu antilopa, koja prelazi 90 kilometara na čas.
Soko leti brzinom većom od 322 kilometra na čas, a zbog toga se smatra najbržom životinjom na kugli zemaljskoj. Tu brzinu dostiže u lovu – najprije se diže u visinu, a zatim se sunovrati na svoju žrtvu.
U apsolutnim dužinama, prvenstvo u skakanju ima antilopa, dok drugo mjesto drži kengur. Sa nekih 90 kilograma, u stanju je da skoči devet metara udalj. Kengur može da konkuriše i u skakanju uvis – sa 2.5 metra. Suočen sa kakvom opasnošću, sivi kengur je kadar da preskoči ogradu visoku tri metra.
Takođe i buva svojim skok sposobnostima je nevjerovatna, one mogu skočiti i 110 puta više od svoje visine. Skok ovog parazita jednak je skoku čovjeka preko zgrade od 30 spratova. Kada buva skače ona ima 20 puta veće ubrzanje od spejs šatla.
Impala, koja živi u Africi, skače 7.5 metara udalj i 2.5 metara uvis. Zavidno mjesto među skakačima uvis pripada lososu koji na svom putu ka mrestilištu ponekad savladava brzake visoke 3.65 metara. Među grabljivcima, najbolji skakač uvis je puma, koja je u stanju da preskoči četiri metra.
Rekorder je crnomorski delfin, koji, igrajući se, skače i do šest metara uvis iznad površine vode.
Rekorder među vodenim životinjama po brzini je riba sabljarka Crni marlin (Makaira indica) , koja je u stanju da razvije brzinu od 135 kilometara na čas.
Spektakularne brzine postižu, isto tako, tuna i jedna vrsta morskog psa. Jureći za plijenom kroz morske dubine, one dostižu i sto kilometara na čas. Delfin je nešto sporiji, 60 kilometara je najviše što može da razvije.
Čak i pingvini, koji se na kopnu nespretno gegaju, u vodi mogu da se kreću brzinom od 37 kilometara na čas. A kitovi su brzi koliko i dobri brodovi, sa svojih 40 kilometara na čas.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
