Sadnja drveća mogla bi da „kupi“ više vremena za borbu protiv klimatskih promjena nego što se mislilo. Zemlja ima gotovo milijardu hektara pogodnih za razvoj novih šuma.
Biolog Suzan Milijus navodi glavne postavke nove studije, prema kojoj na Zemlji postoji prostor za mnogo više šuma nego što ih ima sada. Sadnja velikog broja stabala obezbjedila bi više vremena za rješavanje gorućeg problema klimatskih promjena.
Zapanjujuća nova procjena o moći sadnje drveća mogla bi da promjeni prioritete u borbi protiv klimatskih promjena. Planeta ima toliko mnogo površine pogodne za sadnju i rast novog drveća da bi sadnja drveća na 0,9 milijardi hektara zemlje mogla da „zarobi“ oko dvije trećine ugljenika oslobođenog ljudskim aktivnostima od početka industrijske revolucije, otkriva nova studija.
Bez rušenja gradova, korišćenja postojećih farmi ili prirodnih travnjaka, nove pošumljene površine mogle bi da doprinesu opštoj pošumljenosti toliko da bi ona imala ukupnu površinu veličine SAD, izvjestili su istraživači u časopisuSajens.
Novi rezultati postavili su sadnju drveća kao najviši prioritet za dobijanje određenog vremena u borbi protiv klimatskih promjena, kaže koautor studije Tom Krauter, ekolog iz Ciriha.
Studija je koristila satelitske snimke kako bi se vidjela prirodna gustina drveća u različitim ekosistemima. Na osnovu tih slika pokazano je koliko ima zemljišta pogodnog za razvoj šuma.
Naučnik je apelovao da se posade mješavine autohtonih vrsta. To će pomoći očuvanju ptica, insekata i drugih prirodnih vrsta. Prema urađenim analizama, ima dovoljno prostora za razvoj zelenih provršina koje bi zarobile oko 205 metričkih gigatona ugljenika u približno jednom vijeku.
Ipak, istraživači upozoravaju: ako se bude čekalo sa pošumljavanjem planete – „momenat“ da se ublaže klimatske promjene će biti izgubljen. Analiza ukazuje da ukoliko se emitovanje gasova nastavi u ovoj mjeri, promjena klime na Zemlji do 2050. smanjiće potencijal za razvoj novih zelenih površina na oko 223 miliona hektara.
Preuzeto sa portala:rts.rs