Posljednjih nekoliko dana šef diplomatije čije se ime najčešće spominje u ovom dijelu Evrope definitivno je Peter Szijjarto – alfa i omega mađarske vanjske politike.
Szijjarto je u posljednjih nekoliko dana uspio izazvati buru reakcija kako na prostoru Zapadnog Balkana, tako i u Ukrajini, ali i na domaćoj političkoj sceni i to iz potpuno tri različita razloga.
Kada se govori o situaciji na Zapadnom Balkanu, poznato je kako je Szijjarto prije nekoliko dana održao sastanak s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom te je tom prilikom poručio kako će Mađarska biti protiv rezolucije o Srebrenici.
“Stabilnu situaciju i razumijevanje u BiH može da poljulja i donošenje rezolucije o Srebrenici u UN-u što je odluka koja bi dovela do demoralizacije srpskog naroda. Mislim da se treba prekinuti s jačanjem tenzija. Mađarska će glasati protiv rezolucije koja namjerno ili nenamjerno demonizira cijeli srpski narod vezano za tragediju u Srebrenici”, rekao je Szijjarto.
Vrlo brzo uslijedila je i reakcija Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koje je najavilo obustavu procesa saradnje s Mađarskom u kontekstu obuke diplomata iz BiH.
“Pročitajte pažljivije tekst rezolucije. Vaši stavovi očigledno nisu stavovi evropskih nacija niti stav Komisije, zato vas pitam čije ste stavove iznijeli tokom vašeg obraćanja na ovu temu dok ste boravili u Beogradu? Samo par dana nakon vašeg obraćanja zamjenik ministra odbrane BiH javno je odao počast presuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici. Mislite li da je to način na koji se može graditi zajednička budućnost i osigurati trajni mir u regionu? Tezu da će usvajanje rezolucije destabilizirati region mogu kreirati samo oni koji negiraju genocid, slave ratne zločince i možda imaju slične namjere u budućnosti. Upravo zbog ovakvih stvari biste trebali podržati ovu rezoluciju, kao evropski komesar, kao Evropljanin, kao čovjek”, poručio je Szijjartu Konaković.
Ova vijest postala je fokus i mađarskih medija, a jedan od onih koji jer tretirao ovo pitanje je i portal 24.hu.
Vijesti iz BiH stigle i do mađarskih medija (Screenshot: 24.hu)
Mađarski medij je citirao pisanje Klix.ba te je naveo kako je bh. rukovodstvo kritično i prema komesaru EU za susjedsku politiku i proširenje Oliveru Varhelyiju koji je prije nekoliko dana usvojio stav Srbije izjavljujući da je neprihvatljivo da srpski narod bude proglašen kolektivno krivim za Srebrenicu, iako to u rezoluciji nigdje ne stoji.
Drugo pitanje koje je izazvalo bijes u javnosti, a gdje je Szijjarto ponovo bio u fokusu javnosti, odnosi se na Ukrajinu. Naime, šef mađarske diplomatije je tokom sjednice Vijeća Evrope u petak stavio veto na odluku o mirovnom planu koji je predložila Ukrajina.
“Vijeće Evrope sada ima 75 godina. Ovo je mogla biti odlična platforma za sklapanje mira, ali nakon isključenja Rusije ova prilika je izgubljena. Umjesto maštanja o nuklearnom ratu, konačno su nam potrebni pravi mirovni pregovori. Oni se mogu održati samo ako sve zaraćene strane sjednu za stol. Vijeće je danas željelo usvojiti rezoluciju u kojoj se samo priznaje mirovni plan predsjednika Zelenskog kao formule koju treba podržati. Ovo je za nas neprihvatljivo i tražio sam da u rezoluciji Vijeća Evrope budu uvršteni i drugi mirovni planovi. To je većina odbacila. Zato sam stavio veto, tako da nije bilo rezolucije”, naveo je Szijjarto što je svakako izazvalo bijes Ukrajinaca.
Szijjarto na sjednici Vijeća Evrope uložio veto (Foto: Facebook)
Još jedan, svakako podjednako bitan problem, Szijjarto je uspio napraviti i na unutrašnjem planu.
Mađarska Služba za nacionalnu sigurnost objavila je izvještaj u kojem je naznačeno kako je Ministarstvo vanjskih poslova Mađarske lagalo kada je govorilo o ruskim hakerskim napadima na IT mrežu ministarstva 2022. godine.
U međuvremenu, Szijjarto je odlikovao Lavrov i to Ordenom zasluga za prijateljstvo i unapređenje dobrih odnosa između dvije zemlje.
Ovakav izvještaj razbjesnio je i mađarske političare, prvenstveno opoziciju čiji su predstavnici zatražili od Szijjarta da podnese ostavku.
“Ruski hakeri su mogli da uđu i izađu iz mađarskog sistema vanjskih poslova, ali za to niko nije preuzeo odgovornost. Ako je Mađarska pogođena napadom, a mađarska vlada to krije, to je ravno izdaji”, naveli su opozicionari.
Mađarska eurozastupnica i članica pokreta Renew Europe Anna Donath povodom cijelog slučaja pisala je i šefu evropske diplomatije Josepu Borrellu.
“Poraženi Peter Szijjarto je rekao da ne raspravlja javno o pitanjima nacionalne sigurnosti. Onda razgovarajte o tome s visokim predstavnikom EU za vanjske poslove. Objasnite mu zašto ste sakrili napad i zašto ste lagali o tome” navela je Donath.
Nekoliko opozicionih grupa zatražilo je sazivanje vanredne sjednice parlamenta za 27. maj, a upravo će tema sjednice biti mađarska nacionalna sigurnost.
Opozicija je pokrenula i peticiju za smjenu Szijjarta te su naveli kako ju je do sada potpisali nekoliko hiljada građana.
“U operaciji koju su organizovale ruske tajne službe, desetine hiljada povjerljivih dokumenata, informacija i ličnih podataka dospjelo je u ruke ruskih hakera i vjerovatno u ruke ruske države. Na osnovu izvještaja, Rusi su uzeli sve što su mogli”, navodi se u peticiji.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
