Karim Khan iz Međunarodnog kaznenog suda brzo je stekao reputaciju izvrsnog tužitelja. Na međunarodnom sudu koji je bio na glasu po ledenoj sporosti procesa, a onda je brzo krenuo protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, a sada protiv Izraela i Hamasovih dužnosnika zbog rata u Gazi.
I dok se dugo nagađalo, ne samo u komentarima samog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, da bi nalozi za hapšenje međunarodnog kaznenog suda mogli biti neizbježni, Khanova odluka da se obrati sucima ICC-a da ih izdaju označava novi i značajan trenutak za sud.
Khanova odluka da traži naloge, u tako visoko politiziranom kontekstu, i usprkos protivljenju SAD-a (koje nisu potpisnice ICC-a) i drugih zapadnih država, čini se u skladu s njegovom odlučnošću da uvjeri skeptičnu globalnu zajednicu, ne samo onih na globalnom jugu, da će ICC progoniti navodne ratne zločince izvan mjesta kao što su afričke zemlje gdje je usredotočeno toliko njegovih slučajeva.
To je izričito navedeno u saopćenju ICC-a u kojem je objavljeno da traži naloge za hapšenje i protiv Hamasovih ldiera i protiv izraelskih čelnika, uključujući Netanyahua, izraelskog ministra odbrane, Yoava Gallanta, i tri visoka dužnosnika Hamasa, uključujući Yahya Sinwara i Mohammeda Deifa.
“Danas budemo jasni u vezi s jednim ključnim pitanjem: ako ne pokažemo svoju volju za jednakom primjenom zakona, ako se na njega gleda kao da se primjenjuje selektivno, stvorit ćemo uvjete za njegov kolaps. Čineći to, olabavit ćemo preostale veze koje nas drže zajedno, stabilizirajuće veze između svih zajednica i pojedinaca, sigurnosnu mrežu u koju sve žrtve gledaju u trenucima patnje. Ovo je pravi rizik s kojim se suočavamo u ovom trenutku”, stoji u saopćenju.
Khan, 50, imenovan je tužiteljem ICC-a 2021. godine. U procesu tajnog glasovanja, Britanac je pobijedio kandidate iz Irske, Španije i Italije i pobijedio u drugom krugu glasovanja uz potporu 72 zemlje, 10 više od 62 potrebne.
Učeći pravo na Kraljevskom koledžu u Londonu, Khan je rano pokazao interes za međunarodnu pravdu i ljudska prava, što je djelomično pripisao zaslugama svojoj pozadini dobrovoljnog rada u zajednici Ahmadijanaca, progonjenoj sekti islama, čiji je član.
Zajednica je preselila svoje sjedište u Veliku Britaniju 1980-ih nakon što je pakistanska vlada donijela zakon koji zabranjuje Ahmadijcima da se nazivaju muslimanima i obuzdava njihovu vjersku praksu. Khan je rekao da mi je iskustvo s njima “pomoglo da gravitiram ovom području [ljudskih prava]”.
Pozvan je u advokatsku komoru 1992. godine i okrznuo se s Kraljevskim tužiteljstvom. U svom prvom objavljenom intervjuu nakon što je postao tužitelj ICC-a, Khan je za magazin Counsel rekao da ga je gledanje užasa balkanskog rata na televiziji potaklo da želi raditi u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, što je cilj koji će ostvariti.
Nije bio na prvobitnom užem izboru za ulogu u ICC-u, a dodan je dijelom na insistiranje kenijske vlade nakon što je djelovao kao branitelj kenijskog potpredsjednika Williama Rutoa, kada je nakon izbora optužen za zločine protiv čovječnosti nasilja 2007. godine u kojem je ubijeno 1200 ljudi.
ICC je 2016. odbacio te optužbe nakon onoga što je opisano kao “zabrinjavajuća pojava uplitanja svjedoka i nepodnošljivog političkog uplitanja”. Jedan ključni svjedok ubijen je u decembru 2014. godine.
Prije izbora za ICC, Khan se o tome pozabavio u otvorenom pismu u kojem je detaljno opisao kako je učinio sve što je mogao da spriječi zastrašivanje tako što je osigurao da se osoba stavi pod zaštitu svjedoka, a zatim zatražio istragu.
Govoreći u vrijeme Khanovog imenovanja za tužitelja ICC-a, Philippe Sands KC, koji poznaje Khana otkad mu je predavao međunarodno pravo na Kingu, rekao je da je njegov bivši student imao “iznimno impresivnu karijeru kao advokat. On ima ogromno iskustvo i u taj posao donosi pravo znanje i iskustvo o tome što znači pripremati, voditi i voditi međunarodni kazneni postupak”.
Neki su dovodili u pitanje i njegovu podobnost za ulogu u ICC-u, s obzirom na to da je branio Charlesa Taylora, bivšeg liberijskog predsjednika koji je osuđen za ratne zločine na posebnom sudu za Sierra Leone.
Khanova odlučnost da kao tužitelj istražuje navodne ratne zločine dovela je do toga da ga Rusija stavi na tjeralicu, a nedavno su mu prijetili i republikanski senatori u američkom Kongresu zbog njegova provođenja istraga oko Gaze.
To je pak navelo ICC da izda izjavu u kojoj upozorava protiv pokušaja ometanja, zastrašivanja ili neprimjerenog utjecaja na svoje dužnosnike.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
