Post u ramazanu dokazano ima mnoge benefite kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje. O zdravstvenim prednostima posta, namirnicama korisnim za sehur i iftar, kao i značaju hurmi u ishrani za Klix.ba govorio je nutricionista Tarik Zolotić.Zolotić pojašnjava da post ima niz prednosti za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti.
“Post predstavlja najbolji lijek za naše tijelo. Božiji poslanik Muhammed je rekao da je izvor svih bolesti prejedanje, a post je lijek. Postoji niz naučnih i zdravstvenih dokaza o tome kako post utiče na kompletan organizam. Kada govorimo o gojaznosti kao jednoj od vodećih hroničnih bolesti, tokom posta naše tijelo procesom lipolize počinje da koristi potkožno masno tkivo kao izvor energije, jer razina glukoze u krvi tada dovodi do trošenja glikolinskih rezervi iz jetre i mišića te se tijelo prebacuje na mast. Na taj način dolazi do mršanja što direktno pomaže i kod dijabetesa”, kazao je Zolotić.
Brojni zdravstveni benefiti posta
Kako tvrdi ovaj nutricionista, prilikom posta nema zamaranja pankreasa, kao ni prevelike produkcije inzulina. Naime, odmaranjem pankreasa regenerišu se vrijednosti šećera u krvi. Ipak, kod osoba koje imaju dijabetes korisno je da se prije svega posavjetuju sa ljekarima kada je riječ o postu.”Gubitkom potkožnog masnog tkiva, postom mi poboljšavamo osjetljivost i na hormon sitosti, jer tokom posta dolazi do povećane osjetljivosti i onda nam je potrebna manja količina hrane za naše tijelo, za naš organizam. Smanjivanjem kilaže smanjujemo i opterećenje na naš kardiovaskularni sistem, jer zbog kilograma potkožnog masnog tkiva naš kardiovaskularni sistem, krvni cjevovod je opterećen. Tokom posta još jedno olakšanje za kardiovaskularni sistem jeste što se zatvaraju cijevi probavnog trakta, srce ne mora da pumpa dodatno i to dovodi do 15.000 otkucaja srca manje tokom jednog dana. Naše srce u tom periodu tokom posta odmara, što je veliko olakšanje”, pojašnjava Zolotić.
“Post dubinski čisti naš organizam”
On tvrdi da tokom posta naše tijelo poboljšava imuni sistem i kroz to se povećava broj leukocita. Tijelo tokom posta dovodi do recikliranja, uništavanja velikog broja metaboličkog otpada, toksina i loših kancerogenih ćelija, a ujedno sebi stvara energiju.
“Kroz post postižemo kompletno čišćenje organizma, a u mnogim islamskim predajama se kaže da jedan dan posta očisti toksine koji su se nakupljali 10 dana. Dakle, 30 dana posta očisti sav metabočki otpad koji se nakupljao 300 dana, plus šest dana u mjesecu ševalu koji je sunnet da se posti. Post je jedan veliki generalni servis, dubinsko čišćenje našeg organizma i uklanjanja svih nečistoća koje se talože. Na taj način naše tijelo se rješava zdravstvenih problema”, kazao je nutricionista Zolotić.
Ramazanski post pozitivno djeluje na psihičko stanje
Ovaj nutricionista u razgovoru za Klix.ba tvrdi da su i po pitanju psihološkog zdravstvenog stanja prednosti posta brojni.
“Tokom posta dolazi do proizvodnje endorfina, hormona sreće, smirenosti, opuštenosti te se lako borimo sa stresom i anksioznošću. Endorfin djeluje analgetski na naše tijelo. Dokazano je da se tokom posta povećava broj neurona i jačaju se sinapse, veze. Osim toga, povećava se broj nervnih stanica i broj mitohondrija u tim nervnim stanicama. Fokus, koncentracija i pamćenje postaju puno bolji. Post pomaže i u prevenciji Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i kod djece koja su imala epileptičke napade”, pojašnjava Zolotić.
Važnost ne propuštanja sehura
Govoreći o važnosti ustajanja i namirnica korisnih za sehur, Zolotić tvrdi da je bitno prije svega ne propuštati ga, ali i sehuriti se hranom koja ima velik indeks sitosti i namirnica koje se dugo zadržavaju u probavnom traktu.
“Od namirnica koje su najpogodnije za sehur izdvojio bih jaja koja su nutritivno bogata, zatim kvalitetne mesne prerađevine, kao i fermetisane mliječne prerađevine poput kefira. Sve ove namirnice bogate su proteinima i makronutrijentima koji imaju veći indeks sitosti i duže se vare. Od biljnih namirnica izdvojio bih grah, grašak, leće, orašaste plodove. Osim toga, važno je unijeti dovoljno tečnosti”, kazao je.
Koje namirnice izbjegavati za sehur?
Namirnice koje bi trebali izbjegavati kako tvrdi Zolotić su one koje su ugljikohidratne, dakle brza hrana poput slatkiša, grickalica, obojenih sokova.
“Osim toga, namirnice poput kaša su veliki trend, ali ih treba izbjegavati za sehur jer su to namirnice koje će se brzo provariti i razgraditi u našem probavnom traktu. Zbog toga ćemo puno ranije imati osjećaj gladi. Ako ih konzumiramo potrebno je da ih obogatimo orašastim plodovima, kikiriki puterom, nekim vrstama masnoća koje će usporiti proces razgradnje takve vrste hrane i omogućiti dužu sitost”, poručuje Zolotić.
Zašto je korisno omrsiti se hurmom i vodom?
Kada je riječ o iftaru, Zolotić tvrdi da je za ovaj obrok potrebna laganija hrana i namirnice koje neće opteretiti naš probavni trakt nakon posta i mirovanja organima.
“Savjetuje se da se radi ono što je radio Božiji poslanik Muhammed, dakle omrsiti se sa hurmom i vodom. Hurma je po svojoj strukturi ugljikohidratna i lagana je za probavu i brzo će našem tijelu dati energiju neophodnu za probavu i asimilaciju hranjivih materija, a voda će hidrirati naše tijelo”, kazao je.
“Hurme su najzdravije voće”
Benefiti hurmi i zdravstvene vrijednosti su brojne jer je to namirnica koja je kroz historiju nazivana lijekom i najzdravijim voćem, drvetom života. Ova namirnica se više od 8.000 godina uzgajala u Iraku i spada u najstarije kultivisane biljke te ima mnoge nutritivne i zdravstvene koristi.Kako pojašnjava nutricionista Zolotić, osnovu hurme čine ugljikohidrati i proteini. Hurma sadrži čak 23 aminokiseline, osam masnih kiselina oko 15 vrsta minerala i vitamina te vlakna i mnoge hipernutrijente koji daju jedinstvenu vrijednost u ishrani.
“Zbog bogatstva svih hranjivih materija hurme imaju mnoga pozitivna djelovanja na zdravlje. Oksidativno djeluju na zdravlje i imaju antitumorsko i antiupalno, antimikrobno djelovanje. Pored toga što sadrže 80 posto šećera na 100 grama, hurme imaju nizak glikemijski indeks i to 35-55 , te su zbog toga hurme odlična alternativa za dijabetičare. Hurme imaju ulogu usporivača nivoa šećera u krvi i izražavaju osjećaj sitosti. Dokazano je da imaju snažna antiupalna djelovanja i poboljšavaju zdravlje naših očiju. Da bi hurma sazrela potrebno je preko 100 dana sunca i temperature preko 35 stepeni. S ovim nam je jasno da hurma svu energiju putem sunca akumulira u svoj plod i daje nam bogatstvo hranjivih materija koje ih čine najzdravijim voćem” , kazao je ovaj nutricionista.
“Za iftar više konzumirati ribu i bijelo meso”
Također, po pitanju iftara Zolotić tvrdi da je pohvalno to što naša populacija ima naviku je da predjelo iftara budu čorbe, temeljci, supe kao jedna vrsta infuzija. Razlog tome je taj što je tečna hrana bogata nutrijentima i hranjivim materijama koje neće opteretiti naš probavni trakt.
“Kada je u pitanju iftar savjetujem da se konzumira bijelo meso, riba. U Kur'anu se spominje meso vodenih životinja više puta nego meso kopnenih životinja. Moramo više konzumirati ribu, što nas uči i vjera, ali i nauka. Za prilog je poželjno koristiti rižu, integralne žitarice, krompir, povrće. Ono što treba izbaciti je da nakon glavnog obroka krenemo sa voćem, jer se voće u Kur'anu spominje prije jela, glavnog obroka, nije ga dobro konzumirati poslije iftara jer se puno brže vari zbog velike količine vode. Voće je korisno ostaviti prije ili poslije teravije, kako ne bi pretjerali i napravili problem našem probavnom traktu”, poručuje nutricionista Tarik Zolotić.
U konačnici, Zolotić pojašnjava da nas ramazan uči da nakon toliko sati posta, već tokom iftara nakon nekoliko minuta postajemo siti. Shodno tome, “bitno je ne trebamo pretjerivati i hranu gledati kao sredstvo, a ne cilj.”
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
