Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, proglasila je svojom odlukom Hrustovačku i Dabarsku pećinu, koje se nalaze na području Općine Sanski Most, nacionalnim spomenicima prirode od posebnog značaja za državu.

Hrustovačka pećina jedan je od prirodnih dragulja općine Sanski Most. Krase je stalaktiti i stalagmiti, koji su umjetnički izvajani tajnovitom rukom prirode i svakog posjetioca ostavljaju bez daha.

Arheološka istraživanja koja su vršena početkom dvadesetog vijeka, otkrila su da je ulaz u pećinu nastanjivan u najranijim fazama postanka ljudskog roda. Na tom prostoru iskopavanja su otkrila praistorijska ognjišta gdje se ložila vatra, kao i ostatke kostiju pradavnih životinja kojima se hranio prvobitni čovjek.

Svi arheološki predmeti koji su pronađeni tokom pomenutih istraživanja danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Ništa manje lijepa nije ni Dabarska pećina, koja je smještena neposredno uz izvor istoimene rijeke.

Priroda se na ovom mjestu izdašno poigrala sa stijenom i vodom. Pećina je neistražena i niko pouzdano ne zna koliko je duga i duboka. Ulaz je veličanstven i podsjeća na početak prirodnog tunela kroz Grmeč. Pri samom ulasku u pećinu pred posjetiocem se otvara ogromni unutrašnji prostor, a što se ide dalje u njenu utrobu, nailazi se na vodu čija su jezerca obilnija za vezana za kišnih i sniježnih perioda.

Prilikom naučnih istraživanja od prije nekoliko decenija, u jezeru, koje se nalazi u unutrašnjosti pećine pronađena je „čovječija ribica“, endemska vrsta iz prahistorije koja je opstala jedino u izuzetno čistim vodama i mračnim prostorima. U blizini su pronađeni su i ostaci sojeničkog naselja i pretpostavlja se kako oni potiču iz perioda Ilira.