13. Aprila. 2015. Svijet, Vijest dana, Vijesti

Steinemeier odbio apel da Njemačka pozove Putina na samit G7 – Ministri vanjskih poslova o provedbi sporazuma “Minsk 2”

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u nedjelju je odbacio apel stranke s radikalne ljevice da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina na ovogodišnji samit Grupe sedam industrijskih sila.

Čelnici G7 održali su samit bez Putina prošle godine u znak protesta protiv ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krim. S malo nagovještaja popuštanja borbi u istočnoj Ukrajini, uprkos sporazumu o primirju dogovorenom u Minsku prije dva mjeseca, bojkot Rusije je nastavljen.

Gregor Gysi, parlamentarni čelnik Lijeve stranke koja uključuje neke bivše istočnonjemačke komuniste, izjavio je da je Rusiji potrebna pomoć kako bi razriješila međunarodne krize i G7 bi stoga trebao da je pozove na samit.

Kancelarka Angela Merkel bit će domaćin čelnicima Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske, Kanade, Italije i Japana u dvorcu u Bavarskoj u junu.

– Nije u našem interesu da dugoročno izoliramo Rusiju. Nakon nelegalne ankesije Krima mi, međutim, ne možemo djelovati kao da se ništa nije desilo i nastaviti s “uobičajenim aktivnostima” – izjavio je Steinmeier za novine Die Welt.

Provedba sporazuma “Minsk 2” o primirju u Ukrajini glavna je tema sastanka ministara vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine u Berlinu.

U fokusu razgovora bit će sadržaj i dinamika provedbe sporazuma o Ukrajini, potpisanog u Minsku prije dva mjeseca,iako je godinu dana od početka sukoba proruskih pobunjenika i ukrajinske vojske, koji su dosad odnijeli šest hiljada života, teško očekivati konkretni pomak ka stabilnom i dugoročnom rješenju za istok Ukrajine.

Analitičari očekuju da će Moskva kroz poruke ruskog šefa diplomacije Lavrova u Berlinu podvući nedavno upozorenje, kako je zakon o “posebnom statusu” Donbasa, nedavno prihvaćen u ukrajinskom parlamentu, “oštar zaokret od Minska 2 i njegova svjesna demontaža”.

S druge strane, nitko od aktualnih političkih predstavnika Kijeva nije potpisao dodatak primirju, usvojen pod evropskim pritiskom, tumačeći ga kao nacionalnu kapitulaciju, a ne kompromis ka rješenju ukrajinske krize.