Vladajuća AKP turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana pobedila je na parlamentarnim izborima održanim u nedelju uveče, ali je izgubila apsolutnu većinu i neće moći sama da formira vladu.
Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana osvojila je na današnjim izborima najviše glasova, ali je prvi put u 13 godina izgubila parlamentarnu većinu i morat će da formira koaliciju, pokazali su zvanični rezultati na osnovu 98 posto prebrojanih glasova.
Vladajuća AKP turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana pobedila je na parlamentarnim izborima održanim u nedelju uveče, ali je izgubila apsolutnu većinu i neće moći sama da formira vladu.
Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana osvojila je na današnjim izborima najviše glasova, ali je prvi put u 13 godina izgubila parlamentarnu većinu i morat će da formira koaliciju, pokazali su zvanični rezultati na osnovu 98 posto prebrojanih glasova.
AKP je osvojila 41 posto glasova, a za njom slijede Republikanska narodna partija (CHP) s 25 posto, nacionalistička Partija nacionalnog pokreta (MHP) 16,5 posto i prokurdska Narodna demokratska partija (HDP) sa 12,5 posto glasova.
Kako se predviđa, AKP će u parlamentu, koji ima 550 mjesta, imati 259 predstavnika, CHP 131, MHP 82 i HDP 78, prenijela je agencija AFP.
Zvaničnici opozicione CHP su izjavili da rezultati izbora pokazuju da su glasači odbacili Erdoanovu želju za širim ovlaštenjima i da su jasno rekli “ne” predsjedničkom sistemu.
AKP je osvojila oko 49 posto glasova na izborima 2011. godine. AKP se prvi put suočava sa situacijom da nema većinu da sama formira vladu od dolaska na vlast 2002. godine.
Neimenovani istaknuti zvaničnik AKP izjavio je poslije prebrojanih 80 posto glasova, da “očekuju manjinsku vladu i prijevremene izbore”.
Istovremeno, agencija AP navodi da preliminarni rezultati ukazuju da su glasači odbacili ideju vladajuće stranke za promjenu ustava kojim bi ovlaštenja aktuelnog predsjednika mogla biti proširena.
Vladajućoj stranci je potrebna dvotrećinska većina za promjenu ustava.
AFP podsjeća da su izbori održani u sjenci nasilja, pošto su dvije osobe ubijene, a nekoliko desetina povrijeđeno u petak u napadu na mitingu prokurdske Narodne demokratske stranke u gradu Dijarbakiru na jugoistoku zemlje.
Agencije navode da se izbori održavaju u kritičnom trenutku u modernoj istoriji ove zemlje, s obzirom na neizvjesnost koja lebdi iznad njenog puta ka EU, njene sposobnosti da kontrolira 1.300 kilometara dugu granicu s Irakom i Sirijom, i budućnosti 1,8 miliona sirijskih izbjeglica u Turskoj.
AKP je osvojila 41 posto glasova, a za njom slijede Republikanska narodna partija (CHP) s 25 posto, nacionalistička Partija nacionalnog pokreta (MHP) 16,5 posto i prokurdska Narodna demokratska partija (HDP) sa 12,5 posto glasova.
Kako se predviđa, AKP će u parlamentu, koji ima 550 mjesta, imati 259 predstavnika, CHP 131, MHP 82 i HDP 78, prenijela je agencija AFP.
Zvaničnici opozicione CHP su izjavili da rezultati izbora pokazuju da su glasači odbacili Erdoanovu želju za širim ovlaštenjima i da su jasno rekli “ne” predsjedničkom sistemu.
AKP je osvojila oko 49 posto glasova na izborima 2011. godine. AKP se prvi put suočava sa situacijom da nema većinu da sama formira vladu od dolaska na vlast 2002. godine.
Neimenovani istaknuti zvaničnik AKP izjavio je poslije prebrojanih 80 posto glasova, da “očekuju manjinsku vladu i prijevremene izbore”.
Istovremeno, agencija AP navodi da preliminarni rezultati ukazuju da su glasači odbacili ideju vladajuće stranke za promjenu ustava kojim bi ovlaštenja aktuelnog predsjednika mogla biti proširena.
Vladajućoj stranci je potrebna dvotrećinska većina za promjenu ustava.
AFP podsjeća da su izbori održani u sjenci nasilja, pošto su dvije osobe ubijene, a nekoliko desetina povrijeđeno u petak u napadu na mitingu prokurdske Narodne demokratske stranke u gradu Dijarbakiru na jugoistoku zemlje.
Agencije navode da se izbori održavaju u kritičnom trenutku u modernoj istoriji ove zemlje, s obzirom na neizvjesnost koja lebdi iznad njenog puta ka EU, njene sposobnosti da kontrolira 1.300 kilometara dugu granicu s Irakom i Sirijom, i budućnosti 1,8 miliona sirijskih izbjeglica u Turskoj.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
