Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko rekao je da se istočna Ukrajina bori za bezbjednost Evrope i upozorava da postoji mogućnost novih napada ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i da će šef ruske države ići onoliko daleko koliko mu se dozvoli.
Petro Porošenko je istakao da će Putin ići onoliko daleko koliko mu se dozvoli i poručio da to ne važi samo za Ukrajinu, već za cijeli svijet, prenosi Tanjug.
– Mi se na istoku ne borimo samo za nezavisnost naše zemlje, već za demokratiju, slobodu i bezbjednost Evrope, rekao je Porošenko i dodao da je moguće da Putin napadne i Finsku, baltičke države i crnomorske zemlje.
Ističe da je potrebna evropska solidarnost sa Ukrajinom, za koju je uvjeren da je Kijev ima. Uz to je Porošenko podvukao i neophodnost “transatlantskog jedinstva”, što je, kako je naglasio, tema koja drži zajedno čitav svijet.
Navodi da su ukrajinske vlasti pokazale da veoma koordinirano djeluju sa partnerima iz SAD i EU.
– Pokrenuli smo bolne reforme. Nemam sumnje da ćemo uspjeti da donesemo mir, i da će reforme biti uspješne, naglasio je Porošenko.
Na pitanje o Agenciji za modernizaciju Ukrajine, koju finansira ukrajinski oligarh Dimitrij Firtaš, Porošenko je rekao da može da garantuje da nijedna agencija ne uživa nikakve privilegije djelovanja na vladu.
– Pronašli smo efektivni oblik saradnje sa nevladinim organizacijama. Firtaš, mislim, da ima druge probleme o kojima bi trebalo da se brine, prije nego što se nama obrati sa savjetima, poručio je Porošenko.
Ruska aneksija Krimskog poluotoka, ali i rat u Ukrajini, zabrinuli su neke bivše komunističke države, a sadašnje NATO članice na istoku Europe. Strahuju da bi i one mogle da dožive sličnu sudbinu. Upravo zbog toga je NATO savez odlučio pojačati prisustvo i vojnu spremnost u tim dijelovima Europe.
Novinar Al Jazeere Harun Karčić donosi priču iz NATO-ove baze u poljskom gradu Szczecinu.
„Jutarnje postrojavanje u NATO bazi na sjeverozapadu Poljske. Ovo je grad Szczecin i sjedište Multinacionalnih snaga Sjeveroistok“, kaže.
Zbog pojačanih tenzija u istočnoj Evropi, uloga ove male i uspavane baze, brzo se mijenja.
„Vrijeme prolazi i sigurnosna situacija se mijenja. Prošle godine, naše vodstvo donijelo je odluku tokom NATO samita da se izmjene i uloga i zadaci ove baze. Tako da će od sada imati više regionalnu ulogu i koordinirati između NATO članica centralne Evrope“, naveo je Michal Leszczynski iz štaba multinacionalnih snaga.
Oklopna vozila i tenkovi
Drugim riječima, ovo će postati baza sa visokim stepenom pripravnosti i povećanim brojem oficira, javlja Karčić.
„Ova NATO baza je osnovana 1999. godine. Jedna je od njihovih glavnih baza u ovom dijelu Evrope. Do sad je imala blizu 200 oficira, međutim, u narednim mjesecima taj broj će se uduplati“, rekao je.
Proteklih mjeseci, Alijansa je pojačala svoje prisustvo u zemljama članicama na istoku Europe. Poslana su oklopna vozila i tenkovi u neke od njih.
U junu ove godine, održane su masovne vojne vježbe na Baltičkom moru u kojima je učestvovalo blizu 50 brodova, više od 60 borbenih aviona i približno 5.500 vojnika. Učestvovali su i partneri NATO saveza, poput Švedske i Finske.
Na pitanje možemo li, nakon kraja hladnog rata, govoriti o novoj prijetnji Rusije prema savezu, zvaničnik snaga u Poljskoj Kim Matzen odgovara:
„Naravno da možemo. Prijetnja se manifestira na dva načina: jedan je vojni, i to mene kao profesionalnog oficira zabrinjava. A drugi je politički i odnosi se na rusku volju da učini nešto kako bi destabilizirala bivše sovjetske republike. Ali to je političko pitanje koje mene toliko ne zanima. Mene zanimaju njihove vojne sposobnosti.“
Brošura u slučaju invazije
Uprkos takvom stavu NATO zvaničnika, sigurnosni analitičar Szimon Kardas iz varšavskog Centra za istočne studije je mišljenja da je percipirana ruska prijetnja – preuveličana. „Meni se čini da je ta cijela rasprava, koja se vodi u Poljskoj i nekim NATO članicama, o ruskoj prijetnji i o tome da je ta zemlja spremna za rat sa Europom, preuveličana. To nije moguće, prema mom mišljenju, barem ne u narednih 10 godina, jer Rusija ima ozbiljne ekonomske probleme i vrlo često koristi vojnu prijetnju kao sredstvo protiv zemalja s kojima ima političke nesuglasice“, ističe Kardas.
To je mala utjeha za vojno nemoćne zemlje poput Litvanije koja je već izdala brošuru svojim građanima o tome kako se trebaju ponašati u slučaju ruske invazije. Postojala prijetnja ili ne, jedno je sigurno – i Rusija i NATO savez će u predstojeće vrijeme, sa oprezom, posmatrati jedni druge.
Izvor: Al Jazeera
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
