Broj nezaposlenih sa završenim fakultetom u BiH uduplan je u posljednje četiri godine. Njih čak 41.070, uključujući i magistre i doktore nauka, tražilo je radno mjesto u julu, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH, a prema istom izvoru, 2010. godine radno mjesto nije imalo 20.395 lica sa visokom školskom spremom.

Studentski lideri kažu da nam visokoobrazovana radna snaga i te kako treba, ali na radnim mjestima, a nikako na biroima.

“Kod nas je prisutna hiperprodukcija kadrova, na javnim, a pogotovo na privatnim visokoškolskim ustanovama, ako ih možemo tako nazvati, jer je to lakrdija šta oni rade, odnosno kako proizvode kadrove”, ističe Predrag Govedarica, predsjednik Unije studenata RS.

Ne čudi ga, ističe, u takvoj atmosferi to što je iz godine u godinu sve više mladih ljudi na biroima za zapošljavanje.

“Ti ljudi na birou treba da provedu dosta godina da bi našli zaposlenje”, navodi lider budućih akademskih građana u RS.

Problem je, ocjenjuje on, i to što je ovdje nedovoljno razvijen ekonomski i privredni sistem.

“Ovakav sistem ne može da apsorbuje ni trećinu postojećih kadrova i zato dolazi do gomilanja na evidencijama službi za zapošljavanje”, podvlači Govedarica.

Sa druge strane, privrednici takođe nisu optimistični i ocjenjuju da se problem ogleda i u tome što ne postoji tijesna relacija između poslodavaca i obrazovnih institucija.

“Tako da mi, praktično, bez obzira na to što imamo poplavu novih univerziteta, istovremeno na zavodima za zapošljavanje imamo i veliki broj mladih ljudi sa fakultetskim diplomama”, naglašava Alija Remzo  Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH.

Prema njegovim riječima, univerziteti i dalje upisuju veći broj studenata nego što ih je potrebno tržištu rada.

“Sa druge strane, imamo i činjenicu da izbacuju nedovoljno spremne kadrove za poslodavce, pa ih oni moraju dodatno educirati”, naveo je Bakšić.

Kako on dodaje, potrebno je da sjednu za sto oni koji stvaraju radna mjesta, oni koji školuju kadrove, te predstavnici institucija za zapošljavanje.

“Potrebno je da i država u budžetima predvidi veća sredstva za edukaciju kadrova koji su potrebni privredi”, ocjenjuje Bakšić.

Oni koji predstavljaju armiju nezaposlenih u BiH tvrde da ne vide nikakav pomak kada se osvrnu na nekoliko godina unazad. Ogorčeni su, ističu, zbog situacije koja se ne mijenja, već postaje sve pesimističnija.

“Činjenica je da u zadnjih nekoliko godina nema pozitivnih pomaka kada je u pitanju nezaposlenost. Imate i ljude koji su na birou više od deset godina. Kriv je kompletan sistem”, kazali su ranije iz Udruženja nezaposlenih u BiH.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je prevelika nezaposlenost najveći ekonomski problem s kojim se BiH suočava, uz ocjenu da će to ostaviti jako ozbiljne posljedice po cijelo društvo.

Pred samu ekonomsku krizu, 2008. godine, u BiH je bilo 483.000 nezaposlenih.

“U julu ove godine broj registrovanih nezaposlenih u BiH iznosio je 548.609”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.