Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Ahmet Šantić rekao je kako mu se čini da više nema nikakvog spora oko toga da li će lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini biti, te da bi se oni trebali održati u redovnom terminu, prve nedjelje u desetom mjesecu, odnosno 2. oktobra.
“Tu, čini mi se, nema više nikakve rasprave oko odlaganja lokalnih izbora. Ni na Interresornoj radnoj grupi za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u protekla dva dana u Čapljini od predstavnika političkih stranaka nismo čuli neke priče da se ne ide u pravcu održavanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini. Za sada, sve kako ide u onom normalnom zakonskom okviru i terminu i Centralna izborna komisija BiH u maju bi trebala donijeti odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora. Mislim da bi izbori trebali bili održani 2. oktobra, a u skladu sa zakonskim odredbama, mi ćemo 150 dana prije donijeti odluku o njihovom održavanju. Dakle, lokalni izbori u BiH će biti u redovnom terminu, jer nema vjerskih praznika u tom periodu”, istakao je Šantić.
Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH) uputio je otvoreno pismo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Centralnoj izbornoj komisiji u kojem traži da najkasnije do 1. marta bude ispravljena, kako se navodi, sistemska diskriminacija prema državljanima Bosne i Hercegovine s biračkim pravom iz dijaspore.
U Savezu dijaspore kažu kako se diskriminacija se ogleda u primoravanju bh. državljana s biračkim pravom, koji imaju biometrijske pasoše koje su dobili u ambasadama i konzulatima Bosne i Hercegovine, da se za svake izbore moraju aktivno i nanovo registrirati i to tek nakon što budu raspisani izbori.
“Tada nam se ostavlja veoma kratak rok u kojem se po vrlo kompliciranoj birokratskoj proceduri moramo u dva ciklusa i o vlastitom trošku dopisivati sa Centralnom izbornom komisijom, umjesto da nas Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) i Centralna izborna komisija automatski upisuju u Centralni birački spisak onog trenutka kada smo dobili biometrijske pasoše, te potom samo zatraže našu saglasnost i adresu za sačinjavanje izvoda iz CBS za glasanje, ili putem poste ili lično u najbližoj ambasadi ili konzulatu Bosne i Hercegovine”, piše u saopćenju.
Naša rodbina i prijatelji i ostali građani BiH koji stalno žive u BiH i koji po zakonu imaju pravo birati, imaju pasivnu poziciju u procesu upisa u Centralni birački spisak i njegove izvode, jer se automatski, vađenjem bilo kojeg dokumenta, upisuju u Centralni birački spisak, bez bilo kakve diskriminacije.
Savez dijaspore kaže kako se od njih traži takozvana aktivna registracija, čime su stavljeni u potpuno diskriminirajući položaj u odnosu na ostale birače, državljane Bosne i Hercegovine, koj imaju pasivnu poziciju u procesu upisa u Centralni birački spisak i njegove izvode jer se automatski, vađenjem bilo kojeg dokumenta, upisuju u Centralni birački spisak.
“Potpun je nesrazmjer u odnosu na ukupan broj naše dijaspore starije od osamnaest godina, na broj onih koji se nakon silnih birokratskih prepreka konačno uspiju registrirati, te na koncu na broj onih koji uspiju obaviti čin glasanja. Postavlja se pitanje u čijem je to interesu?”, pitaju u Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine.
Ove godine, prve nedjelje u oktobru, bit će održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, šesti nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.