Unsko-sanski kanton najveći je proizvođač krastavca kornišona i maline u BiH. Većinu izveze u zemlje regiona. U tri zadruge radi gotovo 2 hiljade kooperanata, a godišnje se izveze nekoliko tona krastavaca, maline i jagode. Analize u Njemačkoj pokazale su da imamo najkvalitetniji krastavac na svijetu.
Mirsad Ikanović već sedam godina uzgaja i maline i krastavac. Prva godina je najteža, kaže on.
Porodica Handanagić već pet godina uzgaja krastavac, a ove godine su odlučili pokušati i sa malinama. Kažu kako su zadovoljni i prinosima i prihodom.
Da se od svog rada može živjeti, potvrđuje i Mirsad Ikanović, koji se bavi stočarstvom, a sa još dva člana porodice, na dva hektara, već sedam godina uzgaja i maline i krastavac.
Sav krastavac proizveden u Krajini izvozi se. Samo u jednoj njemačkoj firmi potrebno je 25.000 tona godišnje – za sada proizvodimo tek deset posto toga.
Proizvođači poticaje dobivaju sa općinskog i kantonalnog nivoa, a na federalne ne mogu aplicirati, jer su nemaju parcele veće od pet hektara. Stoga traže da se u Upravu za zaštitu bilja BiH imenuju članovi i iz ovog kantona, koji prednjači po proizvodnji mlijeka, krastavaca i šumskog voća.
Iako se na ovaj način zaposli oko 2.000 kooperanata, odnosno 8.000 ljudi, sve je to malo u odnosu na kapacitete , pogotovo što se ne ne radi na stvaranju uvjeta za finalni proizvod u BiH.
Agrokomerc je nekada zapošljavao 13.000 radnika i proizvodio nekoliko stotina tona godišnje. Danas njegovi pogoni stoje, privatiziraju se radi naplate nedefiniranih i dugovanja prema radnicima. Država nema vremena za oživljavanje ovog nekadašnjeg privrednog giganta kako bi Krajini vratila mogućnosti za finalnu prozvodnju voća i povrća, ali i zapošljavanje hiljada ljudi.