Kraljevski pingvini su druga najveća vrsta pingvina poslije carskih pingvina. Povećanje temperatura zbog klimatskih promjena bi do kraja stoljeća moglo s lica zemlje izbrisati čak 70 % vrste.
Celine Le Bohec, populacijska ekologinja na Univerzitetu CNRS u Strasbourgu i jedna od autorica spomenute studije, izračunala je da će oko 1,1 milijuna parova kraljevskih pingvina biti prisiljeno napustiti trenutno mjesto parenja, a to su otoci Crozet, Prince Edward i Kerguelen, u svega nekoliko desetljeća.
Razlog crnim predviđanjima je to što klimatske promjene utječu na premještaj lignji i riba o kojima ovisi i prehrana kraljevskih pingvina pa će te velike ptice morati plivati puno dalje kako bi pronašle hranu za mladunčad.
Za većinu svih pingvinskih kolonija duljina ljetnih izbivanja njihovih roditelja zbog potrage za hranom uskoro će biti toliko duga da će mladunci od izgladnjelosti ugibati, upozoravaju naučnici.
Alternativa za kraljevske pingvine je bolna: razmnožavati se ili se prehranjivati.
Nisu svi otoci pogodni za velike pingvinske kolonije. “Poznato je kako se kraljevski pingvini razmnožavaju isključivo na specifično izoliranim otocima bez ledenog pokrova i s prilično lakim pristupom moru”, objasnio je glavni autor studije Robin Cristofari iz Znanstvenog centra u Monaku.
Na području spomenutih otoka (Crozeta, Princea Edwarda i Kerguelena) pingvini uspijevaju prijeći čak i 600 km, loveći ribu u antarktičkim vodama te se svejedno na vrijeme vratiti gladnim mladuncima kako bi ih nahranili.
S obzirom na sve jače zagrijavanje oceana, antarktička polarna fronta se premješta sve dalje prema jugu, a ona je prilično značajna zato što obuhvaća područja na kojima se duboka mora niskih temperatura miješaju s morima umjerenijih temperatura zbog čega je tamo bogata flora i fauna.
S obzirom na sve već spomenuto, kraljevski pingvini će morati se premještati na druga područja ili će jednostavno izumrijeti.
Le Bohec smatra kako bi alarmantno stanje koje se sada odnosi na kraljevske pingvine trebalo svima poslužiti kao bitno upozorenje na budućnost čitavog morskog svijeta antarktičkog područja.
Aktivisti za zaštitu okoliša i znanstvenici predlažu stvaranje velikog morskog područja na Antarktici koje bi trebalo biti zaštićeno. Cijelu zamisao je iznijela Njemačka, a sad je podupiru i druge članice EU. Ako se sve to ostvari, sve životinjske vrste na tom kritičnom području (od oko 1,8 milijuna kilometara kvadratnih u kojem će biti zabranjen ribolov) – bit će onda zaštićene.
Prijedlog će biti u listopadu iznesen pred odbor koji radi pod nazivom Konvencija za očuvanje i zaštitu antarktičkoga živog svijeta.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
