Argentinska vlada negira jučerašnji bankrot. Tvrde da se poslovne aktivnosti odvijaju normalno. Situacija zaista jeste takva. Bonitetne agencije tvrde da ta zemlja nema problem s likvidnošću, ali se ipak neplaćanje obaveza za izdate obveznica odrazilo na kreditni rejting ove zemlje. Mnogi Argentinci jednostavno ne znaju šta da očekuju.
“Život ide dalje”, poruka je argentninske predsjednice Cristine Fernandez dan nakon što su kreditne agencije srozale rejting njene zemlje.
“Uslovi za objavu bankrota su jasni. Međutim, za 92,4 posto vlasnika argentniskih državnih obveznica obaveze se uredno izmiruju. Spriječiti nekog da izvrši uplatu, to nije bankrot. Rekla sam im da će morati izmisliti novu riječ za to stanje i to su upravo i uradili”, rekla je.
“Selektivni bankrot” – kako tvrde u Standard & Poor'su, odnosno “parcijalni bankrot”, kako navode u Fitchu, neke su od tih novih riječi. Ali, i bonitetne agencije navode da Argentina nema problema s likvidnošću.
Čak su i ekonomisti zbunjeni iako Vlada tvrdi da Argentina nije bankrotirala, jer je uplatila 539 miliona dolara kamata na obveznice koje dospijevaju na naplatu 30. jula. Ta sredstva nisu “sjela” na račune povjerilaca van Argentine, jer američki okružni sudija Thomas Griesa smatra tu transakciju blokiranom.
“Ovo je prvi put da jedna zemlja ima novca, želi platiti, čak i izvrši uplatu, a da novac nije stigao do povjerilaca. Mislim da je ovo prvi put u historiji da je bankrot jedne zemlje prouzrokovan pravnim faktorom, a ne ekonomskim”, kaže ekonomista Alan Cibils.
Argentinci ne znaju kome vjerovati, jer na mnoga pitanja ni sami nemaju odgovore.
“Još nismo bankrotirali. To će zavisiti od banaka – hoće li platiti kreditore ili ne”, izjavio je jedan Argentinac.
“Ako smo zaista bankrotirali, to će imati posljedice”, dodaje drugi.
Posljedice su već prisutne. Glavni indeks berze u Buenos Airesu, koji je od početka godine porastao za više od 53 posto, u petak je počeo naglo tonuti. Kamata na argentinske desetogodišnje obveznice skočila je na gotovo deset posto, dok je kurs argentinskog pezosa pao 2,5 posto u odnosu na dolar. Upravo ova nesigurnost može uznemiriti strane investitore.
“Svjetski investitori imaju naviku ulagati u argentinske pivatne kompanije i u energetski sektor. Ulagali su mnogo u u kompanije koje se bave izvozom. Međutim, Argentina će izgubiti te investitore i pristup svjetskim tržištima, što će uveliko smanjiti ekonomske aktivnosti. To se neće dogoditi odjednom, nego će se iz dana u dan situacja pogoršavati”, tvrdi ekonomista Fausto Spotorno.
Iako novca ima, Argentina ne može platiti američkim fondovima puni iznos koji im duguje, jer bi tako prekršila ugovor koji je postigla s ostalim povjeriocima kojima isplaćuje samo trećinu ukupne vrijednosti njihovih obveznica.
ZADNJE VIJESTI IZ Biznis Vijest dana
