Izrael je nakon tri dana snažnih zračnih napada na Liban i ciljeve Hezbolaha najavio mogućnost kopnene agresije.
I dok SAD i Zapad nastoje diplomatijom odvratiti i jednu i drugu stranu od daljnje eskalacije, BBC u analizi piše da to možda i ne bi bila najpametnija odluka za njih.
Posljednji put kad je Izrael ušao u rat s Hezbolahom, 2006. godine, nadao se da će slomiti svog neprijatelja samo zračnom snagom. Kad to nije uspjelo, morao je poslati kopnene snage i dvije su se strane borile 34 dana. Niko se nije pomaknuo s mrtve tačke i sukob je završio primirjem, javlja Index.
Sve indikacije govore da je izraelsko vrhovno zapovjedništvo sada došlo do istog zaključka – ako Hezbolah ne prestane s raketiranjem Izraela, a zasad ne pokazuje da će to učiniti, bit će potrebno djelovati na terenu kako bi se osiguralo izraelsku sjevernu granicu. Izraelske kopnene snage suočile bi se s velikim izazovom.
Prije prošlosedmičnih eksplozija pagera Hezbolah je, prema konzervativnim procjenama, imao oko 20.000 aktivnih boraca. Taj broj na prvu nije velik, a Hezbolah sigurno nije dorastao izraelskoj zračnoj moći. Ali, Hezbolahu u prilog idu najmanje tri faktora:
– Njegove su snage prekaljene u bitkama, jer su posljednjih nekoliko godina provele boreći se u Siriji protiv pobunjenika.
– Oni dobro poznaju teren. Proveli su 18 godina pripremajući se za ovo, predviđajući gdje je najbolje postaviti zasjedu izraelskim snagama.
– Oni su fanatično motivisani. Borba protiv Izraela njihova je svrha postojanja i mnogi se ne boje “postati mučenici”, odnosno umrijeti boreći se protiv Izraela.