Za nekoliko dana njemačka kancelarka Angela Merkel u Berlinu će ispred sebe staviti premijere, ministre vanjskih poslova i ministre ekonomije država zapadnog Balkana. U prvoj sedmici oktobra Europska komisija podnijet će službeno izvještaj o Bosni i Hercegovini.
Skup u Berlinu kojim će dirigirati kancelarka Merkel zapravo ima za cilj pokazati da je Njemačka odlučna “upetljati” se na Balkan što će sigurno ovom dijelu Europe donijeti “svjež zrak” i osigurati da lakše diše. U stankama jednodnevnog skupa u Berlinu, kako doznajemo, na raport kod najmoćnije političarke svijeta ići će, pojedinačno, pišu federalni mediji, a sve iza zatvorenih vrata, premijeri balkanskih država. Inače, skup će se baviti prvenstveno problemima Balkana. Već je osigurano 11,7 milijardi eura za države ove regije do 2020. godine. Taj novac bit će uglavnom investiran u ekonomiju, a uvjet da bude odobren jesu konkretni gospodarski i infrastrukturni projekti. Kojim projektima će BiH aplicirati, još je nepoznanica.
Skrojen je i protokol sastanka u Berlinu – premijeri će se zasebno baviti regionalnim temama, ministri vanjskih poslova vladavinom prava, jačanjem pravosudnih institucija, borbom protiv korupcije i kriminala i slobodom medija, a ministri ekonomije konkretnim gospodarskim temama s naglaskom na već postojećim projektima.
Prema izvorima iz diplomatskih krugova, berlinski sastanak neće biti “jedna u nizu velikih sjednica” niti će Njemačka dopustiti bilo kakve “repove obećanja”. Što je konkretno urađeno, bit će referirano na sastanku premijera i ministra vanjskih poslova i ekonomije balkanskih država u Beču u kolovozu iduće godine.
Kada se sve ovo zna, jasno je da 28. augusta i berlinski skup neće odmah donijeti ništa spektakularno, drugim riječima, konkretne rezultate za BiH. Hoće, međutim, dati smjernice onima koji će nakon izbora preuzeti vlast u BiH. Sama kancelarka Merkel jasno je poručila da “želimo u BiH novu politiku u cilju približavanja EU-u kako bismo pokazali ljudima u Bosni i Hercegovini da je njihova budućnost u Europskoj uniji, naravno, ako lideri te zemlje budu spremni poduzeti zajedničke korake”. Kada se s ove izjave skine diplomatski celofan, stav službenog Berlina je više nego jasan i precizan.
Istog dana kad se bude održavao balkanski summit, završit će se godišnji odmor u Europskoj uniji i specijalni timovi vratit će se problemu BiH, svakako s uputama s berlinskog skupa, a prednost će imati one nevidljive za javnost. Izvještaj Europske komisije o BiH za ovu godinu, priopćili su izvori, uglavnom je završeno. Ostavljen je septembar za eventualne korekcije, ali upućeni misle da ih neće biti – BiH i dalje čuči pa nema ništa novo za dodati i oduzeti. U najkraćem, ovo izvješće Europske komisije bit će za BiH najlošije od svih dosadašnjih i u njemu se konstatira da nije pomakla ni pedlja s europskog začelja. Jedina dva plusa u izvještaju su prvi poslijeratni popis stanovništva održan krajem prošle godine i donošenje propisa koji su omogućili raspisivanje općih izbora 12. oktobra ove godine.
Sve ostalo su minusi – nikakvih reformi u bilo kojoj oblasti nema, ne postoji politika dijaloga i kompromisa, politika je smrvila privredu, borba protiv korupcije nije dala nikakve rezultate, državne, entitetske, kantonalne i općinske institucije vlasti postale su plijen političkih lidera, politička elita oduzela je sve ovlasti zakonodavnoj vlasti na svim razinama, nije uspostavljen mehanizam koordinacije koji bi osigurao da država nastupa istim glasom zbog čega je BiH sama sebe udaljila od EU-a i europskih pretpristupnih IPA fondova. Presuda “Sejdić – Finci” koju je donio Europski sud za ljudska prava nije provedena čime se nastavlja kršenje ljudskih prva onih koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi pa zbog toga nije stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zbog čega BiH ne može podnijeti aplikaciju za kandidatski status u EU-u… Dok je to tako, BiH ostaje zadnja država u Europi.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
