U Ukrajini, a posebno u njenim istočnim dijelovima, već nekoliko mjeseci traje kriza i tenzije su na najvišem nivou od kada je sa vlasti svrgnut ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Ipak, zanimljivo je da u toj zemlji, koja je prema nekima na rubu rata, živi i radi i nekoliko desetina državljana Bosne i Hercegovine, koji, kako kažu, i pored krize ne planiraju da napuštaju Ukrajinu.
Jedan od njih je i Dragan Popović, rođeni Banjalučanin, koji trenutno živi u Nikolajevskoj oblasti udaljenoj 100 kilometara od Odesse na jugu Ukrajine. U razgovoru za Anadoliju je kazao kako u djelu zemlje gdje on živi sa porodicom nema nikakvih problema.
Otvoreni rat SAD-a i Rusije
“Živimo na jugu Ukrajine u Nikolajevskoj oblasti koja je blizu Odesse i oko 60 kilometara udaljena je od Krima. Udaljeni smo oko 500 kilometara od gradova na istoku gdje je kriza najveća. Ali ovdje kod nas se ne osjeti politička kriza i život se odvija normalno, škole rade, javne ustanove isto tako. Inače, ovo je dio Ukrajine gdje se uglavnom priča ruski dok je ukrajinski jezik prisutan samo u javnim ustanovama”, rekao je Popović.
Ističe kako u Ukrajini ima firmu i gdje posluje već oko osam mjeseci. Vjeruje da neće biti velikih sukoba u cijeloj Ukrajini.
“Ovdje sam sa porodicom i suprugom i ne planiramo da idemo iz Ukrajine. Imamo i stan. Mislim da će se situacija smiriti ili će ostati kakva je i do sada bila”, kazuje ovaj državljanin BiH napominjući kako neće doći do velikog rata u zemlji.
“Kao stranac u ovoj zemlji, mislim da Sjedinjene Američke Države (SAD) vrše veliki pritisak na Ukrajince, a posebno na aktuelnu vladu koja, znamo kako je došla na vlast. Ovdje vlada otvoreni rat između SAD-a i Rusije, ali mislim da će se događaji zadržati na sadašnjem nivou i ostat će kako jeste”, smatra on.
Popović priča i kako su obični građani Ukrajine zbunjeni i „mnogima nije baš jasno šta se dešava u zemlji”.
“Ono što se desilo u Odessi je bila klasična provokacija da se uvuku u rat i da se izazovu sukobi. I zato su obični Ukrajinci u potpunosti zbunjeni i ne znaju šta im se to dešava, dezorijentisani su. Ali većina njih nikada i nije voljela Ruse, to je dobro poznata stvar”, kazuje Popović dodajući da većina Ukrajinaca misli da su žrtva političkih igara velikih svjetskih sila:
“Većina običnih građana u Ukrajini smatra da su žrtva velikih svjetskih sila SAD-a i Rusije i njihovih političkih igara, nadmudrivanja i prepucavanja. Obični narod želi mir i svjesni su i znaju šta se sve dešavalou bivšoj Jugoslaviji i na Balkanu 1990-tih godina kada je rat počeo”, rekao je Popović.
Napominje da je već kontaktirao ambasadu BiH, Srbije i Hrvatske, koji su mu dali podršku i svu potrebnu konzularnu pomoć.
“Već sam stupio u kontakt sa ambasadom BiH u Mađarskoj i dobio sam podršku od njih. Javio sam im se za svaki slučaj kako bi bio u kontaktu s njima. U razgovoru sa ambasadorom i osobljem u ambasadi shvatio sam da u cijeloj Ukrajini ima oko 20 do 30 naših građana, uglavnom u Kijevu. Ovdje na jugu Ukrajine naši su rijetkost”, ističe Popović.
Na istoku opasnije
Još jedan Bosanac koji živi u Ukrajini je i Muhamed Hrnjić. Od 1992. godine živi u Dnjepropetrovsku u centralnom djelu Ukrajine. On je kazao da i u centralnom djelu zemlje nema većih problema i tenzija.
“Ovdje je stanje normalno i nema nikakvih problema, ali je na istoku zemlje mnogo teže i opasnije. Ako bude opasno možda bi i napustili Ukrajinu, ali ovdje sam od 1992. godine, kada sam iz Austrije došao u Ukrajinu. Ovdje sam sa porodicom i imamo stan. Sada bi mi bilo teško sve to napustiti”, rekao je ovaj Bosanac koji u Ukrajini radi u građevinskoj firmi.
Napominje kako obični Ukrajinci žele jedinstvenu zemlju i ne žele sukobe ali kaže i da političari igraju svoju igru i da je nemoguće predvidjeti šta će se desiti.
“Obični narod je za jedinstvenu Ukrajinu. Ali neko je angažovao te kriminalne grupe i narkomane, kojih ima nekoliko stotina, da prave nemire i da izazovu sukobe u Ukrajini. Oko 70 posto Ukrajinaca ne voli previše Ruse i ne žele biti dio Rusije. Samo mala manjina, među kojima su uglavnom starije osobe, imaju tu nostalgiju za Sovjetskim savezom, isto što kod nas neki imaju za Jugoslavijom. No, to je bilo i nema od tog više ništa”, ocijenio je Hrnjić iz Kladnja.