Hrvatska je odluku o ukidanju pečata donijela 2016. godine, a u tom trenutku su samo dvije članice EU koristile pečat i to Grčka i Irska. Procijenjeno je da će se izuzimanjem pečata iz upotrebe, poduzetnicima i zanatlijama u osnivanju kompanija uštedjeti gotovo 800.000 eura.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine priprema novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, kojim će se izvan snage staviti Zakon o elektronskom potpisu, u skladu s Uredbom EU 910/14, kazao nam je Igor Pejić, sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

U izradi Prednacrt zakona o elektronskoj identifikaciji

Kako nam je pojasnio Pejić, trenutno se vode aktivnosti na izradi Prednacrta zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, a ovaj Prednacrt će biti dostupan u toku idućeg mjeseca na portalu eKonsultacije u okviru postupka javnih konsultacija, gdje će sve fizičke i pravne osobe moći dati svoje komentare i sugestije.

Pojasnio je da će se novim zakonom urediti korištenje elektronskog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postupcima, poslovnim i drugim radnjama, priznavanje sredstava elektronske identifikacije fizičkih i pravnih osoba, utvrditi pravila za usluge povjerenja, posebno za elektronske transakcije, te prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba koje pružaju usluge izrade, verifikacije i validacije elektronskog potpisa, vremenskog pečata, elektronskog pečata i certifikata za autentifikaciju web stranica.

“Ovaj zakon će omogućiti upotrebu elektronskog potpisa, elektronskog pečata i vremenskog pečata te će stvoriti sve potrebne preduvjete za upotrebu elektronskog pečata, ali generalno ukidanje pečata nije u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a isto zahtijeva promjenu niza važećih propisa”, izjavio je Pejić za Klix.ba.

U Srbiji i Hrvatskoj je pečat ukinut, a sve u cilju olakšavanja administrativnih procedura. Pejić smatra da bi ukidanje pečata olakšalo poslovanje i u Bosni i Hercegovini.

“Naime, elektronsko predstavljanje (elektronski potpis, elektronski pečat i vremenski pečat) predstavlja tehnologiju čijom se primjenom u sistemima elektronskog poslovanja omogućava provjera autentičnosti potpisnika, zaštita integriteta podataka koji se prenose i neporecivost elektronskog potpisivanja dane poruke ili dokumenta. Prednost upotrebe elektronskog predstavljanja ima i dodatnu osobinu da štiti integritet elektronski potpisane poruke, što svojeručni potpis ne osigurava”, smatra sekretar Ministarstva prometa.

Nadalje navodi da su uvođenjem elektronskog predstavljanja drastično smanjeni operativni troškovi firmi ili fizičkih osoba, osigurane su digitalne kopije za sve stranke, kreiranje arhive – svi aktivni dokumenti su lako dostupni i na jednom mjestu te je povećana sigurnost, jer elektronsko predstavljanje znači digitalnu enkripciju podataka.

“Da bi smo podigli nivo usluga na EU zahtijevani nivo, a nakon usvajanja novog zakona, u vrlo kratkom roku je moguće olakšati poslovanje, odnosno podignuti nivoe G2C, G2G i G2B usluga, zbog postojeće spremnosti business sektora i pojedinih većih institucija koje su već spremne za ove aktivnosti, poput Uprave za indirektno oporezivanje, IDDEEA, BH Pošta i slične”, zaključio je Igor Pejić.

Još jednom je naglasio da generalno ukidanje pečata zahtijeva promjenu niza važećih propisa koji nisu u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

Ušteda vremena i novca

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić nam je kazao da bi uvođenje digitalizacije, elektronskog potpisa i pečata uveliko olakšalo poslovanje, smanjilo čekanje i uštedjelo i vrijeme i novac.

“Mislim da bi se olakšalo poslovanje firmi kada bi se uvela daljnja digitalizacija pečata, od procedura registracije privrednih subjekata pa nadalje. To bi moglo dovesti do ušteda u vremenu za registraciju firmi i svi bi imali koristi. Ako se krene u uvođenje u sisteme za provjere osoba, puno više bi se uštedjelo i na papirologiji. To bi pomoglo privrednicima i proces bi bio ubrzan”, kazao je Hadžić.

Dodao je da smatra da u narednoj godini neće biti nikakvih reformi, ali da će biti najava.

“U izbornoj godini niko neće raditi ozbiljne reforme jer to može biti kontraproduktivno za kampanju, ali što prije treba početi proces kompletne digitalizacije, uvezivanja sistema kao što je to u zemljama regije. Znamo koliko su svi procesi dugotrajni i digitalizacija bi to u velikoj mjeri olakšala”, zaključio je.

Uvođenje elektronskog predstavljanja donosi elektronskom poslovanju inovativne prednosti u odnosu na tradicionalno poslovanje, kao što su: povećana brzina obavljanja poslovnih procesa zbog upotrebe novih tehnoloških rješenja i softverskih alata, lokacija, veličina i udaljenost kompanija više ne predstavljaju prepreku za sklapanje poslova i obavljanje transakcija, viši nivo konkurentnosti, s obzirom na virtualnu prirodu internet prisustva, vrijeme više nije ograničavajući faktor jer internet omogućava online poslovanje 24/7, smanjenje troškova transakcija, jer se obavljaju digitalnim putem, a odnose se na smanjenje administrativnih i troškova fakturisanja, eliminaciju troškova slanja pošiljki i računa te omogućava udobnost i jednostavnost transakcija, pri čemu se izbjegava problem kašnjenja uplate i sredstva se prilivaju u trenutku uplate.