On je iz Vašingtona u izjavi za “Nezavisne” najavio dolazak Misije MMF-a u našu zemlju već krajem maja.

“Do tada bi kreditni aranžman trebalo da bude spreman. Nakon toga ćemo znati kada će zasjedati kreditni odbor i kada će BiH dobiti sredstva”, rekao je Zvizdić. Inače, vijest o novom sklopljenom aranžmanu u BiH je dočekana s olakšanjem, iako će kritičari reći da ovim činom BiH samo produbljuje “dužničko ropstvo” prema ovoj međunarodnoj finansijskoj instituciji. Sada će, prije nego što novi kredit postane operativan, ipak biti neophodno ispuniti neke značajne uvjete koje je postavio MMF, a prvi je reforma bankarskog sektora u BiH, s naglaskom na RS.

“Treba nam mnogo bolja saradnja poreskih uprava, kao i snažnija i transparentnija kontrola svih banaka u BiH, kako bismo izbjegli probleme s kojima se suočila Bobar banka. Vjerujem da će u narednih 30 dana ta dva uslova biti riješena i da će premijerka RS Željka Cvijanović, koja je također u Vašingtonu, naći rješenje za Banku Srpske – prihvatljivo za MMF”, istakao je Zvizdić.

Cvijanovića juče nije odgovarala na naše pozive, a u Vladi RS su nam, na postavljena pitanja o tome koliko će sredstava dobiti RS, kako će ona biti distribuirana, te kada možemo očekivati rješenje za Banku Srpske, prihvatljivo za MMF, odgovorili da ipak moramo sačekati povratak predsjednice Vlade iz Amerike. Inače, 1,05 milijardi KM podijeliće entiteti, a sredstva će, nesumnjivo, puno značiti i za vitaliziranje teško opterećenog federalnog budžeta. Jučer smo kontaktirali i federalnu vladu, a iz Službe za informisanje nam je poručeno da sva pitanja adresiramo na državni nivo, budući da federalni premijer Fadil Novalić ne boravi u Vašingtonu.

I mišljenja ekonomskih eksperata o novom kreditu nisu identična, iako prevladava ono kakvo ima i profesor Muris Čičić – da su ova sredstva neophodna za BiH. Čičić navodi da postoji još uslova “za koje ne znamo” te da je jedini koji znamo uređenje bankarskog sistema u RS. “Ipak mislim da je ovo dobar aranžman za BiH jer mnogo bolje je da dobijemo jedan sveobuhvatan kredit koji bi u naredne tri godine omogućio stabilno funkcioniranje sistema i koji bi pokrpio sve rupe. Vraćanje kredita je najveća stavka, ali je značajno i balansiranje entitetskih budžeta”, naglašava Čičić.

Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert iz Mostara, podsjeća da je BiH već godinama u vrlo teškoj finansijskoj situaciji. “Od 1995. godine do danas vanjskotrgovinski deficiti prelaze četiri posto BDP-a, a tada se pale alarmi. Mi smo desetinu dohotka trošili više nego što smo stvarali i sada treba pokriti ovu razliku”, kaže Domljan. Podsjeća da je neto investicijska pozicija BiH došla na -50 posto dohotka, a da se alarmi za uzbunu pale već kada je -35 posto. “Zemlja se ponovo obratila MMF-u jer je sve postalo neodrživo”, zaključuje Domljan.