Uoči najavljenog podnošenja aplikacije za članstvo BiH u EU, u Briselu su počeli razgovori o prilagođavanju trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Poljoprivrednici strahuju da bi u slučaju adaptacije tog Sporazuma došlo do liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, što bi prouzrokovalo katastrofalne posljedice po domaću proizvodnju.
Prilagođavanje Sporazuma tek je jedan od uslova za ozbiljnu aplikaciju BiH, poručuju iz EU. Da li su nosioci bh. vlasti spremni da u pregovorima sa zvaničnim Briselom zaštite domaće poljoprivrdnike i da li je realno da do kraja mjeseca podnesu prijavu za članstvio BiH u EU?
Prema najavama bh. političara, aplikacija ili prijava, što je tek jedan u nizu koraka do punopravnog članstva BiH u EU, trebalo bi da bude podnesena do kraja mjeseca ili u prvim danima februara. Do tada, potrebno je s Evropljanima dogovariti takve izmjene SSP-a, koje bi zaštitile poljoprivredne proizvođače iz BiH, dogovoriti mehanizam koordinacije i objaviti rezultate popisa stanovništva iz 2013.
Članice EU ne gledaju blagonaklono ni na prisustvo radikalnih, islamskih grupa u BiH, koje su potencijalna bezbjednosna prijetnja Evropi.
Put do Brisela popločan je dobrim namjerama, ali i teško savladivim preprekama. S jedne strane zahtjev Evropske komisije da BiH potpuno otvori tržište za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, s druge vapaj bh. zvaničnika da se to uradi postepeno uz kompenzaciju.
“Ako bi se prihvatio ovaj zahtjev Evropske komisije, pogodio bi osjetljivi poljoprivredni sektor u BiH koji je inače nekonkurentan”,kaže Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Konkretno, ako bi BiH prihvatila ponuđeni aranžman, a Šarović nije rekao da neće, Hrvatska bi nas zatrpala hiljadama tona voća, povrća, mesa, mesnih prerađevina, mlijeka i mlječnih prerađevina.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske: “Mi smo za ravnopravnu trgovinu. Mi izvezemo 100 t, recimo, svinjeg mesa a oni uvezu isto toliko, zato kažem da je na jednoj strani Predsjedništvo BiH i Savjet ministara, a na drugoj vlade Republike Srpske i Federacije BiH i narod.” U osnovi pregovaračke pozicije BiH sa Briselom jeste zahtjev za faznim otvaranjem tržišta te bescarinski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU.
“Nadam se da će Evropa pokazati razumijevanje, jer bi naglo otvaranje moglo imati posljedice po poljoprivredu u BiH. Očekujem da će nam dati neki vremenski period da to prilagođavanje teče nekoliko godina”, izjavio je Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH.
U mjeri u kojoj je neizvjestan ishod započetih trgovinskih pregovora Brisela i Sarajeva, neizvjestan je dogovor u vezi s druga dva uslova za aplikaciju odnosno prijavu BiH za članstvo u EU.
Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH:”Biće podnijeta a podrazumjeva mehanizam koordinacije, te prilagođavanje SSP-a. I zašto ne reći, i objava rezultata popisa stanovništva BiH iz 2013.” Iako domaćoj javnosti šalju poruku da su blizu podnošenja zvanične prijave za članstvo u EU, stvarajući privid brzog ulasku u krug odabranih, iz pojedinih evropskih zemalja drugačije poruke. Јurijan Krak, ambasador Holandije u BiH: “U ovom trenutku nismo uvjereni da postoji doviljna podrška u Savjetu Evrope za podnošenje aplikacije za članstvo u EU. Da budem sasvim iskren, kao predsjedavajući, mi bismo radije stavili aplikaciju BiH na dnevni red kada budemo sigurni da je svih 28 članica EU spremno da je prihvati.” Nespremnost zemalja EU da prihvati bh. aplikaciju izvire iz straha EU od radikalnih, islamističkih grupa iz BiH ali i činjenice da bi BiH u Evropu unijela politički haos.
U Briselu počeli pregovori o izmjeni SSP-a
Tehnički pregovori o izmjeni Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju počeli su danas u Generalnom direktoratu za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske komisije.
Razgovori se vode iza zatvorenih vrata i, kako se očekuje, trajat će nekoliko dana. Cilj je što prije postići dogovor o izmjeni dijela sporazuma koji se odnosi na tradicionalnu trgovinu, a u svjetlu činjenice da je u međuvremenu od parafiranja Sporazuma Hrvatska postala evropska članica.
Nezvanično se saznaje da je bh. strana u Brisel stigla s namjerom da od Evropske komisije dobije mogućnost faznog prilagođavanja novim uvjetima trgovine, sada sa cijelom EU, koji bi, vjeruje se, bili podnošljiviji bh. ekonomiji i izvozu na zajedničko evropsko tržište. Sličan zahtjev evropskom vrhu su nedavno uputili i najviši zvaničnici zemlje, tražeći više razumijevanja za bh. specifičnosti.
Zbog neprilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, BiH je od početka ove godine ostala bez povlastice u trgovini s EU, koje bi se, obećavaju u Evropskoj komisiji, trebale vratiti kada se ispuni ova preuzeta obaveza, koja je ujedno jedan od ključnih preduvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije za evropsko članstvo.
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas da je zagovornik predaje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, iznoseći mišljenje da bi BiH to trebala uraditi što je prije moguće. Ovakav stav iznio je danas pred članovima Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. Postojali su različiti pristupi predaje aplikacije, dodao je Zvizdić, te podsjetio da su neke zemlje regiona odmah nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) predale aplikaciju bez ikakvih uvjeta. – Treba razbiti kolokvijalnu famu koju možemo čuti u javnom diskursu, a to je da će EU odmah odgovoriti na bh. aplikaciju. Hrvatska je primjera radi čekala odgovor 14 mjeseci, a neke zemlje čekale su po dvije i pol godine – pojašnjava Zvizdić. Istaknuo je da se samo očekuje od EU brzi odgovor na bh. aplikaciju kako bi BiH dobila upitnik, budući da će popunjavanje upitnika trajati od šest mjeseci do godinu dana.
Zemlje regiona dobijale su različiti broj pitanja – od 2.500 do 4.300 pitanja, a zbog kompleksnosti ustroja BiH, Zvizdić smatra da će BiH dobiti između 3.000 i 5.000 pitanja, dok će oko 25.000 stranica biti potrebno prevesti na engleski jezik što se treba završiti u roku od četiri ili pet mjeseci.
Poslije se to šalje Evropskoj komisiji koja te odgovore obrađuje, a Zvizdić posebno naglašava da je svaka zemlje dobila još dodatnih između 300 i 700 pitanja.
– To je vrlo kompleksan postupak i proces koji nas očekuje. Zato mislim da treba što prije predati aplikaciju koja će biti utemeljena na realnim faktima koje možemo u ovom trenutku realizirati – stav je Zvizdića. Osvrnuo se i na obavezu koja je pred BiH, a tiče se prilagodbe SSP-a, kazavši da ta prilagodba ne bi bila nikakav problem da je BiH na kvalitetan način svojevremeno ispregovarala svoju poziciju u vrijeme CEFTA-e. Međutim, u vrijeme takve pregovaračke pozicije CEFTA-e postojale su određene kvote za poljoprivredne i druge proizvode koje su važne za BiH u kojima je sada 80 puta veća kvota za BiH nego je ta kvota za Srbiju koja je mnogo naprednija u oblasti poljoprivrede u odnosu na BiH.
– Problem koji danas imamo ima izvorište iz vremena lošeg pregovaračkog odnosa BiH unutar CEFTA-e kada je dozvoljeno da se u BiH uvozi bez ikakvih kriterija i to posebno one grupe proizvoda na koje smo najosjetljiviji – smatra predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Kod prilagodbe SSP-a Zvizdić identificira dvije stvari. Jedna je ona oko koje nema pregovora sa EU čega svi moraju biti svjesni jer niti jedna zemlja koja je pristupala Uniji nije pregovala s EU o takvoj vrsti prilagodbe SSP-a, radi se o sistemu “uzmi ili ostavi”, ukoliko neka zemlja želi u EU mora prihvatiti kriterije.
Kao drugu naveo je one dijelove o kojima se pregovara kao što su trgovinske povlastice, fondovi te povećanje kvota na poljoprivredne proizvode, zbog čega je za pregovore potrebno vrijeme.
Podsjetio je Zvizdić i da se danas održava drugi tehnički sastanak u Bruxellesu o ovim pitanjima te je najavio da bi bh. pregovarački tim trebao dostaviti informacije o zaključcima i daljnjoj dinamici dogovora.
Istaknuo je da je rok za formiranje sedam pododbora i Komisije za reformu javne uprave kraj januara, te je izrazio očekivanje da će svi razumjeti značaj takvih tijela bez kojih BiH neće moći ozbiljno odgovoriti realizaciji SSP-a.
– U ovom trenutku to je jedan od ključnih kriterija na bazi kojih se analizira i procjenjuje sposobnost BiH i same aplikacije za članstvo. Svakih 15 dana imat ćemo sastanak sa širokim spektrom različitih tema. Ukoliko ne budemo spremni da sami kreiramo materijele za taj sastanak onda ne možemo govoriti ni o kakvoj aplikaciji – naglašava Zvizdić.
Stoga je, zaključio je, ključno formiranje tijela koja će biti institucionalno i personalno etablirana, sastavljena od predstavnika svih nivoa vlasti i u skladu sa ustavnim nadležnostima, budući da će angažman unutar ovih osam tijela podići sposobnost BiH za realizaciju SSP-a na viši nivo.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
