Toliko su vrijedni projekti prekogranične saradnje, za koje su dvije zemlje trebale dobiti novac iz evropskih fondova. Spora birokratija bi Sloveniju i Hrvatsku mogla koštati 13 miliona eura. Toliko su vrijedni projekti prekogranične saradnje, za koje su trebali dobiti novac iz evropskih fondova. Neki su zbog toga odustali, a drugi krenuli u projekat vlastitim novcem. Kako se plesalo na prelazu iz 19. u 20. stoljeće, šta se nosilo, jelo… hrvatski i slovenski srednjoškolci uče zahvaljujući prekograničnome projektu koji finansira Evropska unija. Odnosno – trebala bi finansirati.
Lokalni muzeji projekat su na konkurs prijavili početkom 2012. godine. Odobren je skoro dvije godine kasnije, ali ni devet mjeseci nakon toga ugovor još nije potpisan, javlja iz Murske Sobote reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.
Mnogo novca
“Zasad se još možemo nekako krpati, ali ne dugo. Ne možeš dobiti oslobođenje od PDV-a [porez na dodanu vrijednost] ako nemaš potpisan ugovor… I tako neke stvari se vrte koje ne možemo bez ugovora jednostavno napraviti”, kaže Maša Hrustek Sobočan, kustosica muzeja Međumurja.
To je samo jedan od 39 projekata u problemima, jer Služba za razvoj i evropsku kohezionu politiku u Vladi Slovenije, koja upravlja cijelim programom, nije na vrijeme odradila posao.
Objašnjavaju kako se zajednički tehnički sekretarijat od 2012. godine suočava s velikom fluktuacijom kadrova. Problem je i zabrana zapošljavanja u državnoj upravi, kao i brojne promjene u organizacionoj strukturi slovenskih ministarstava.
Sa hrvatske strane – koja sudjeluje, ali ne može utjecati na upravljanje – razumiju kadrovske probleme, ali riječ je o mnogo novca.
“Realno se može dogoditi određeni gubitak sredstava, što zbog odustajanja partnera, što zbog činjenice da možda neke aktivnosti neće biti provedene do kraja implementacijskog perioda”, rekla je Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra EU fondova Hrvatske.
Projekti ukupno vrijede više od 13 miliona eura. Od toga, da je sve išlo po planu, više od tri miliona eura direktno bi otišlo u državne budžete Slovenije i Hrvatske kroz poreze, doprinose i druga davanja na plate. A otvorilo bi se blizu 400 radnih mjesta. Sve to moglo bi propasti.
Povijest se ponavlja
Kao i finansijska stabilnost 212 nositelja projekata – udruženja, gradova, institucija… Iako im je rok produžen za tri, odnosno šest mjeseci, teško će uspjeti provesti sve predviđene aktivnosti. A tada nema ni povrata uloženog novca iz EU fondova. Povijest se, kažu, ponavlja.
“Za projekte koji su završili u trećem mjesecu prošle godine konkretno naša organizacija još čeka završnu uplatu od 43.000 eura. Dakle, novaca vlastitih koje smo potrošili, za što smo digli kredit kod komercijalne banke po vrlo visokim kamatama”, žali se Igor Roginek, izvršni direktor Autonomnog centra. Pripremljenih projekata, tvrde, ne nedostaje. No, birokratija je „pogriješila u koracima“, što bi dvije zemlje moglo koštati milione eura, koji ostaju neiskorišteni u budžetu Evropske unije.
Izvor: Al Jazeera
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
