Posljednji izraelski napadi na Iran dodatno su zakomplikovali rat u regiji, a iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, sa svojim ključnim savjetnicima, suočava se sa nizom teških odluka kako bi izbjegli ili barem smanjili opasnost od eskalacije.
Između mogućih odgovora na ove napade, Iran razmatra udar balističkim raketama, iako je Izrael već zaprijetio odmazdom. Alternativno, Iran može odlučiti stati s direktnim vojnim razmjenama. No, ukoliko odluči zadržati smirenost, postoji rizik da će izgledati kao da je zastrašen izraelskom vojnom moći i političkom podrškom koju Izraelu pružaju Sjedinjene Američke Države.
Iranski mediji su, međutim, prenosili prkosne izjave koje upućuju na odluku da se odgovori na izraelske napade, tvrdeći kako Iran ima pravo na odbranu u skladu s članom 51 Povelje UN-a. Premijer Velike Britanije, Sir Keir Starmer, pridružio se stavu SAD-a i izjavio da “Iran ne bi trebao odgovarati na izraelske akcije, a svi bi trebali pokazati uzdržanost”.
S druge strane, eskalacija traje već mjesecima, pri čemu je Iran nastojao koristiti saveznike i vojne grupe kao što su Huti u Jemenu i Hezbollah u Libanu, dok je Izrael odgovarao pojačanim napadima, uključujući i uništavanje iranske diplomatske baze u Damasku, gdje je poginuo visoki iranski komandant. Ova eskalacija, po mišljenju mnogih analitičara, predstavlja najopasniji trenutak u rastućem sukobu na Bliskom istoku.
Američki predsjednik Joe Biden pokušava spriječiti dalju eskalaciju, pružajući vojnu podršku Izraelu uz preporuku da izbjegne napade na iranske ključne objekte, kao što su nuklearna i energetska postrojenja. Iran, s druge strane, negira namjere razvoja nuklearnog oružja, ali sve veća sposobnost obogaćivanja uranija izaziva zabrinutost.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
