Ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija, organizovao jepovodom katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH seriju skupova i sastanaka na visokom nivou u UN u Njujorku, u okviru priprema za donatorsku konferenciju i obnovu zemlje. Lagumdžija je juče i danas održao odvojene prezentacije o stanju i planovima za obnovu sa zamjenikom generalnog sekretara UN, Janom Eliasonom i direktorom regionalne kancelarije Razvojnog programa UN za Evropu i zajednicu nezavisnih država – RBEC, Džihan Sultanoglu, kao i sa ambasadorima Kontakt grupe za BiH Organizacije islamske saradnje /OIC/. Lagumdžija je istakao da je BiH iz prve faze hitne pomoći prešla u drugu fazu pripreme za obnovu, koja bi trebalo da krene u šest osnovnih sektora: transport, energija, stanovanje, poljoprivreda i usluge, snabdijevanje vodom i sanitarije, osnovni uslovi za život i zapošljavanje, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Predstavnici zemalja članica i OIC-a obećali su da će njihove zemlje aktivno učestvovati u donatorskoj konferenciji, jer bez pomoći donatora BiH samostalno neće moći sanirati posljedice štete nanesene poplavama. Lagumdžija se u Njujorku sastao i sa Davidom Petreusom, predsjedavajućim jednog od najvećih globalnih investicionih fondova “Kolberg Kravis Roberts” i razgovarao o njihovim ulaganjima u BiH i region.
Lagumdžija je naglasio da je više od milion ljudi direktno ugroženo, dok je 78 opština pogođeno poplavama.Naveo je da je 50.000 ljudi evakuisano, oko 20.000 raseljeno, dok je 1.400 osoba smješteno u kolektivnom smještaju.
Više od 250 škola, zdravstvenih i drugih javnih ustanova je oštećeno. Značajna su oštećenja na infrastrukturnim objektima u BiH, privredni objekti i poljoprivredna gazdinstva pretrpjela su velike štete, a prve procjene govore da su poplave dovele u pitanje više od 15.000 radnih mjesta u BiH. Poplave su pokrenule više od 5.500 klizišta, a posebnu opasnost predstavlja činjenica da su klizišta pomjerila minska polja, te se procjenjuje da je oko 800 kilometara kvadratnih područja zahvaćenih poplavama ugroženo minama.
Ujedinjene nacije su ocijenile u ponedjeljak da je Bosni i Hercegovini potrebno 210 miliona dolara za financiranje u narednih šest mjeseci prioritetnih potreba nakon historijskih poplava koje su region pogodile polovinom maja. Ujedinjene nacije su već dobile 1,2 miliona dolara za dva projekta čišćenje od mina, precizirala je zvaničnica UN-ovog programa za razvoj (UNDP) Cihan Sultanoglu na sjednici u New Yorku. Mine i eksplozivne naprave iz rata na Balkanu 90-ih godina nalaze se u poplavljenoj zoni velikoj 800 kvadratnih kilometara, što operacije čišćenja čini skupim i delikatnim, precizirala je ona.
Više od 75.000 kuća je poplavljeno, a oko 2.000 uništeno, dodala je ona. „S mogućnošću da naredna zima koja dolazi za četiri do pet mjeseci bude oštra, treba prionuti na posao i osigurati ljudima odgovarajući smještaj“, izjavila je ona i dodala da je neophodno popraviti škole prije početka školske godine, 1. septembra. Prema njenim podacima, 15.000 radnih mjesta je izgubljeno, a ekonomski gubici bi mogli preći 1,3 milijarde dolara. Evropska banka za obnovu i razvoj (BERD) izradila je krajem maja prvu procjenu po kojoj štete u Srbiji i Bosni i Hercegovini, što su ih polovinom maja izazvale najgore poplave koje su pogodile ove zemlje u posljednjih sto godina, narasle do tri milijarde dolara. Oko dva miliona ljudi su žrtve poplava u kojima je 77 osoba izgubilo život u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a od toga 51 osoba u Srbiji. Situacija se od tada stabilizirala, ali je nekoliko gradova u ove tri zemlje i čitava sela, posebno u BiH, uništeno odronom zemlje.