Beograd i Priština danas će u Briselu, poslije skoro jednogodišnje pauze, nastaviti dijalog o normalizaciji odnosa kojem je pokrovitelj Evrpska unija. Kako se očekuje, na dnevnom redu će biti dvije ključne teme preostale iz posljednje, prošlogodišnje serije razgovora: pravosuđe na sjeveru Kosova, te formiranje zajednice srpskih općina.

Zastoj u dijalogu uslijedio je nakon kosovskih izbora i dugotrajnog usaglašavanja o formiranju vlasti u Prištini. Susret u Briselu bit će prilika da srbijanski premijer Aleksandar Vučić i njegov kosovski kolega Isa Mustafa prvi put sjednu za isti stol.

Razgovorima će prvi put posredovati šefica evropske diplomatije Federika Mogerini, nakon što je njena prethodnica Ketrin Ešton u aprilu 2013. godine uspjela ishoditi potpisivanje takozvanog briselskog sporazuma Beograda i Prištine i potaknuti političko približavanje dviju strana.

Nastavak dijaloga slijedi u ozračju pogoršanih odnosa Beograda i Prištine, izazvanih odlukom kosovskog premijera Ise Mustafe da smijeni jednog od trojice Srba u vladi – ministra za povratak Aleksandra Jablanovića, čiju su ostavku na protestima tražili pokret Samoopredjeljenje i njegove pristalice, zbog Jablanovićevih uvreda upućenih mještanima Đakovice.

Od Jablanovića je zbog tog incidenta zatraženo izvinjenje, koje je on par dana kasnije i uputio Đakovčanima. Ipak, kosovski premijer ga je, pod pritiskom opozicije i nasilja na ulicama, smijenio. Srpski predstavnici su uzvratili zamrzavanjem sudjelovanja u kosovskoj vladi i drugim institucijama.

Radio-televizija Srbije uoči nastavka dijaloga ocjenila je kako kosovska delegacija, na čelu s premijerom Mustafom, “neće imati široku slobodu odlučivanja ili postizanja kompromisa, jer ih u Prištini čeka ratoborna opozicija koja crta linije ispod kojih se ne može”.

“Moć kosovske vlasti je sada toliko oslabljena da neće uspjeti baš ništa uraditi, a da ne razmisli o tome kako će se to odvijati kad se vrate na Kosovo”, rekao je za Radio-televiziju Srbije prištinski analitičar Behljulj Beqaj.

S druge strane, pred Beogradom je da riješi i problem sudjelovanja Srba u kosovskim institucijama.

“Mislim da to više opterećuje i treba brinuti srpsku stranu jer je važno da Beograd ima koaliciju s kojom može surađivati u kosovskim instutucijama. Važno je da dođe do dogovora o vraćanju u kosovske institucije”, ocijenio je Nenad Đurđević, direktor Foruma za etničke odnose u Beogradu.

Beograd je ranije najavio da će u Briselu otvoriti i pitanje imovine, posebno vlasništva nad rudarskim kombinatom “Trepča” koji je Priština zakonom jednostrano htjela proglasiti kosovskim javnim preduzećem i državnim vlasništvom.

Politički analitičar Dušan Janjić očekuje da će u Briselu biti postignut politički dogovor za rješavanje krize na Kosovu i da srpska strana neće ustrajavati u bojkotu institucija.

“Mislim da će se naći druga rješenja za krizu koja je izazvana i političkim neredima u Prištini i smjenom ministra Jablanovića”, rekao je Janjić za Radio-televiziju Srbije.

On je istaknuo da bi bojkot bio samo “pucanj u nogu interesima srpske zajednice” na Kosovu, uz ogromnu političku štetu koja nosi i rizik od nametanja rješenja.

Primjena takozvanog briselskog sporazuma je jedan od uvjeta koji stoje pred Beogradom u procesu eurointegracija. Ovaj sporazum će u znatnoj mjeri utjecati na otvaranje pregovaračkih poglavlja, budući je Kosovo stavljeno u poglavlje 35 koje će kao “ostala pitanja” pratiti cijeli pregovarački proces Evropske unije i Srbije.