Potpredsjednik Vlade Kosova u četvrtak stiže u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što je izazvalo negativne reakcije dijela javnosti. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Kosova Hashim Thaci u četvrtak stiže u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori, na poziv crnogorskog šefa diplomatije. Ta država je 2008. godine priznala Kosovo i od tada ekonomski i politički odnosi napreduju.
Međutim, posjeta je izazvala negativnu reakciju dijela javnosti i udruženja izbjeglih i raseljenih s Kosova. Oni, uz podršku nekoliko opozicionih stranaka, najavljuju protest. U Crnoj Gori i dalje živi oko 11.000 izbjeglih i raseljenih sa Kosova. Rat na Kosovu ostavio je Zorku bez kuće i imanja u Vitomirici kraj Peći. Prije 15 godina pobjegla je s djecom u Crnu Goru. “Nama je dovoljno bilo mir, ali na tuđem opet se osećaš tuđinom, nisi svoj na svome. Sine, da mi daju bijele pčele i kavijara da jedem, meni to nije kao što mi je bilo u Vitomirici i Goraždevcu, đe sam rođena, ali šta da radiš – viša sila. Ginulo se, i od NATO-a i od UČK-a [bivša Oslobodilačka vojska Kosova], mnogo je poginulo ljudi”, kazala je Zorka Obradović.
Zbog posjete kosovskog ministra vanjskih poslova, Udruženja raseljenih Srba i Crnogoraca najavila su proteste, koje Zorka podržava. “Kada ti neko ubije komšije, prijatelje, kako gledaš tog čoveka? Ja ne znam kako se on može pojaviti, naša su braća Crnogorci”, kazala je ona. Od oko 100.000 hiljada izbjeglica sa Kosova koje je Crna Gora primila, ostalo je oko 11.000, najviše Srba te oko 3.000 Roma koji godinama žive u neuslovnom kampu Konik u Podgorici. Među njima je i Sefadin.
“Šestoro djece, ja i žena – osmoro, ne samo ja, nego cio ovaj kamp, niko ne gleda na nas, ne daje hranu i ništa, a pola kampa i bez struje. Nema posla, nema ništa…”, priča izbjeglica sa Kosova Sefadin Saku. O povratku većina ovih izbjeglih ne razmišlja. Prošle godine vratilo ih se 120, a prioritet crnogorskih vlasti je zbrinjavanje najugroženijih i gašenje kampa, na čijem mjestu je počela gradnja 60 stanova, u planu je još 120. “Konik postaje veliko gradilište, gdje će se ne samo graditi stambene jedinice za te najugroženije kategorije, nego će tu biti i drugi elementi, koji će da upotpunjuju inkluziju tih lica”, istakao je Željko Šofranac iz Uprave za zbrinjavanje izbjeglica.
Diplomatski odnosi
Ostaje problem dokumenata, jer dio izbjeglih i dalje nema papire stranaca sa stalnim prebivalištem, kako se službeno vode u Crnoj Gori. Posljednji rok za prijavu bio je kraj 2014. godine.
“Crna Gora priznala je Kosovo 2008, a dvije godine kasnije uspostavljeni su diplomatski odnosi, trenutno na nivou otpravnika poslova. Prelazak na nivo ambasadora uslovljen je neriješenim statusom Crnogoraca na Kosovu. Posjet Tachija podržava Udruženje Crnogoraca na Kosovu – kažu, to je put prema rješenju njihova statusa. Zvanična Podgorica od Prištine traži da Crnogorci budu priznati i u Ustavu kao nacionalna manjina”, javlja iz Podgorice reporterka Al Jazeere Milica Marinović. “Prvi put stvorili su se realni uslovi da se sa rekonstrukcijom Ustava, što predviđa Briselski sporazum, Crnogorci uvrste u najveći pravni akt Kosova, što će se, sigurni smo, dogoditi u bliskoj budućnosti”, kazao je Slobodan Vujičić iz Udruženja Crnogoraca na Kosovu.
Uz pitanja izbjeglica i statusa crnogorske manjine na Kosovu, teme razgovora crnogorskih i kosovskih zvaničnika bit će i trgovinska razmjena i turizam.
Izvor: Al Jazeera
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
