Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je proljetni krug makroekonomskih projekcija za period od 2024. do 2026. godine te su istakli kako se očekuje dalje slabljenje inflatornih pritisaka.
Prethodno objavljene srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli CBBiH (novembar 2023. godine), za 2023. godinu iznosile su 1,6 posto za realnu ekonomsku aktivnost, što je identično kasnije objavljenim službenim podacima (početak aprila 2024. godine).
“U odnosu na prethodni krug projekcija očekujemo nešto snažniji rast ekonomske aktivnosti u srednjem roku. Prema trenutnim projekcijama, u 2024. godini očekujemo rast realnog BDP-a od 2,6 posto, a dinamika rasta će se intenzivirati do nivoa od 3,3 posto na kraju projekcijskog horizonta”, naveli su.
Objasnili su i kakvu situaciju očekuju u naredne tri godine.
“U naredne tri godine, očekujemo postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. I dalje procjenjujemo kako najveći doprinos inflaciji, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena, dolazi od rasta cijena na domaćem tržištu. U odnosu na prethodni krug projekcija, vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli su blago korigovane za 2024. i 2025. godinu”, saopćeno je.
Očekivana ekonomska aktivnost u srednjem roku jača u odnosu na 2023.
Projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6 posto. u 2024. godini, još uvijek je ispod dugogodišnjeg prosjeka. Slijedom slabljenja inflatornog pritiska, izvjesno je blago povećanje stope realnog rasta BDP-a do kraja projekcijskog perioda, mada projicirane stope se mogu ocijeniti kao dosta slabe s obzirom na nivo razvoja zemlje.
“Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnje jesenje projekcije, izuzev izvoza. Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi, i postupni oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. godine. Ovakva kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni su odraz pooštravanja finansijskih uslova i dinamike ekonomskih kretanja kod glavnih trgovinskih partnera. Procjenjuje se da će lična potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat biti glavni pokretač ekonomskog rasta”, navode iz Centralne banke.
Obrazložili su i koliko su iznosile realne investicije u prvom polugodištu.
“Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjen je na 67,9 posto i ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza slijedom niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija. U ovom krugu projekcija, posebno je snažan efekat revizije službenih podataka o investicijama u nacionalnim računima. U prethodnom krugu projekcija, realne investicije u prvom polugodištu bilježile su godišnji rast od 12,6 posto, a novom objavom (početak aprila 2024.) realne investicije u prvom polugodištu prethodne godine su zabilježile rast od 4,8 posto, i dodatno usporile u drugom polugodištu”, saopćeno je.
Objašnjeno je i koji rizici utječu na kretanja.
“I u ovom krugu projekcija naglašavamo da postoje naglašeni rizici iz međunarodnog okruženja koji se prvenstveno odnose na smanjenje konkurentnosti evropske ekonomije, dugotrajna inflacija i geopolitička nestabilnost vezana za ratove na Bliskom istoku i Ukrajini”, naveli su iz Centralne banke.
Inflacija za 2024. godinu je revidirana naniže, do nivoa od 2,6 posto
Kada je riječ o inflaciji, objavili su procjene o usporavanju.
“Nakon 6,1 posto ostvarenih u prošloj godini, procjenjujemo usporavanje inflacije do nivoa od 2,6 posto u 2024. godini. U naredne dvije godine projekcijskog horizonta, očekujemo dalje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,0 posto u 2025. godini, te 1,7 posto u 2026. godini”, ističu.
U narednom periodu najznačajniji doprinos rastu cijena očekuje se od administrativnih cijena, prvenstveno električne energije, odjeljka hrane i prevoza, te ostalih domaćih cijena.
“Očekuje se da će ukupna inflacija ostati niža od temeljene inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane i energenata. Nešto viša stopa temeljne inflacije od ukupne inflacije implicira da domaće cijene utiču na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu. Iako inflacija usporava, u narednom periodu će biti pod sve značajnijim uticajem povećanja realnih plata (7,9% godišnji rast za prva dva mjeseca 2024.godine), usljed rasta minimalne plate (početkom tekuće godine porasla u FBiH za 3,9%, a u RS za 28,6%), i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima, što uzrokuje inflacijsku spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada”, navode iz Centralne banke.
Rizici se, kako ističu, odnose na dalju eskalaciju na Bliskom istoku.
“I dalje naglašavamo da su ocijenjene i procijenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te ostalih makroekonomskih varijabli, izložene značajnoj vjerovatnoći revizije. Rizici se velikim dijelom odnose na dalju eskalaciju na Bliskom istoku i u Ukrajini, kao i poremećaje u prometu na ključnim trgovinskim rutama u Crvenom moru, koji bi mogli podstaći novi rast cijena energenata i drugih sirovina. Frikcije na strani ponude radne snage, efekat uvođenja naknada od strane EU na proizvodnju korištenjem neobnovljivih izvora energije od 2026. godine, rast cijena električne energije na domaćem tržištu, uz prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u projekcijskom horizontu”, poručuju.
Objavu rezultata narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, sa eventualnom revizijom godišnjih projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za period 2024 – 2026. godina, planirana je za novembar 2024. godine.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
