Na današnji je dan glavni grad Hrvatske Zagreb, u 6 sati i 24 minute, pogodio snažan zemljotres magnitude 5,5 stepeni po Richteru. Četiri godine kasnije obnovljeno je oko 3.000 zgrada i kuća, ali i dalje sporo napreduje izgradnja zamjenskih porodičnih kuća u sjevernim dijelovima grada, piše Hina.
Šteta od zemljotresa, kakvog Zagreb na pamti od 1880. godine, procijenjena je na 11,6 milijardi eura, što je dvostruko više od procijenjene štete od zemljotresa na Banovini.
Jedna osoba je u zemljotresu izgubila život, a nakon njega ostao je veliki broj oštećenih višestambenih zgrada, porodičnih kuća, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova, ukupno oko 25.000 objekata.
Četiri godine kasnije, obnova je u potpunosti završila na gotovo 3.000 privatnih zgrada i kuća koje obuhvataju 26.300 stambenih jedinica, istakao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u srijedu, dva dana uoči godišnjice zemljotresa.
Trenutno je širom Zagreba otvoreno 425 gradilišta koja se većim djelom odnose na konstrukcijsku obnovu, 212 višestambenih zgrada je u procesu nabavke izvođača radova, dok je njih 155 u postupku nabavke projektovanja.
Prema najavama resornog ministra, od iduće sedmice kreće novi model takozvane blokovske nabavke, prema kojem će se javna nabavka izvođača radova provoditi za cijele blokove od 20 do 30 zgrada, a ne više za svaku zgradu posebno, kao do sada.
Do kraja ljeta 41 porodična kuća
Za razliku od višestambenih zgrada, zgrada javne namjene i zgrada tijela državne uprave, obnova ili izgradnja zamjenskih porodičnih kuća napreduje veoma sporo.
“To je najlošiji dio obnove nakon zagrebačkog zemljotresa. Činjenica je da na zamjenskim kućama nismo položili ispit, ako tako mogu reći”, rekao je Bačić u martu prošle godine, uoči treće godišnjice zemljotresa, kada još nije bila izgrađena nijedna zamjenska porodična kuća u sjevernim dijelovima Zagreba.
Tek su ovoj godini prve porodice uselile u nove kuće, a do kraja ljeta trebala bi biti dovršena 41 kuća, od čega njih sedam kroz model samoobnove, najavio je Bačić prije tri sedmice.
Obnova od zemljotresa, kako glavnog grada, tako i Banovine koja je stradala u zemljotresu u posljednjim danima 2020. godine, bila je glavna zadaća Ministarstva graditeljstva u protekle četiri godine, ali na njegovom su čelu u tom periodu bila čak četiri različita ministra – Predrag Štromar, Darko Horvat, Ivan Paladina i sada Branko Bačić.
Osim ministara, mijenjao se i Zakon o obnovi. Prema prvoj verziji, usvojenoj šest mjeseci nakon zagrebačkog zemljotresa, posao obnove bilo je podijeljen na tri institucije: Ministarstvo graditeljstva, Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ovlasti posljednjih dviju institucija tek su zakonskim izmjenama prije godinu dana objedinjene u resornom Ministarstvu, koje je tada preuzeo Bačić.
Slučaj Geodezija izazvao pažnju EPPO-a
Za projekte obnove na području zagrebačkog i petrinjskog zemljotresa Vlada je isplatila 1,03 milijarde eura iz Fonda solidarnosti.
Međutim, kada je riječ o evropskim sredstvima, jedan je slučaj, onaj s Geodetskim fakultetom, izazvao pažnju Ureda evropskog javnog tužioca (EPPO). Sumnja se da je posao koji je Ministarstvo kulture i medija dodijelilo Geodetskom fakultetu za 3D snimanje oštećenih objekata kulturne baštine uveliko preplaćen.
Policija je sredinom prošlog mjeseca upala u spomenuto Ministarstvo po nalogu EPPO-a koji smatra da je on nadležan za istragu ovog slučaja jer se radi o mogućoj zloupotrebi sredstava iz evropskih fondova.
S druge strane, Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem tvrdi da nije riječ o evropskom novcu te da zbog tog EPPO ne može biti nadležan za istragu u slučaju Geodezija.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
