Predaja aplikacije za članstvo u EU tek je početak teškog puta do kandidatskog statusa, slažu se sagovornici RSE. Za jedne je, pak, to najbolja vijest u posljednje dvije decenije, dok drugi tvrde da to nije odraz realnog stanja u BiH. Američki analitičar i ekspert za Blakan Danijel Sever (Daniel Serwer) u blogu koji je objavljen na sajtu “Peacefare.net” osvrnuo se na podnošenje aplikacije za članstvo u EU koju je ove nedjelje podnijela Bosna i Hercegovina sa akcentom na političku situaciju u zemlji.
Jedan moj Fejsbuk prijatelj pitao me da li sam bio skeptičan ili površan kada sam za vikend napisao tvit: „Jedina stvaru okokoje su svi u Bosni i Hercegovini saglasni jeste da još nisu spremni za ulazak u EU. I šta su uradili? Aplicirali su za članstvo“, počinje svoju analizu Server. Prenosimo ostatak njegovog komentara.
“Prvo što je bilo očigledno je sumnja. Sve što treba da uradite da biste bolje shvatili situaciju jeste da pogledate prošlogodišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine. U njemu se navodi da je ostvaren tek neznatan napredak.
U Briselu su upoznati sa vlastitim izvještajem, tako da možemo da budemo sigurni da su EU parlamentarci upoznati sa situacijom.
Evropska unija je da bi podstakla proces pridruživanja inicirala usvajanje Reformske agende koja označava početak reforme tržišta rada.
Istaknuto je da jedino smanjenjem radne snage i povećanjem njene fleksibilnosti kompanije u BiH će biti konkurentne i moći će da prošire svoje poslovanje.
Zasada je dobro, međutim, to je indirektan vid borbe protivi ekonomskih i političkih problema u BiH u kojoj političari postaju sve bogatiji, a većina stanovništva sve siromašnija. Ne kažem da fleksibilnost radne snage neće pomoći, svakako da hoće i to u smilsu smanjenja troškova, povećanja konkurentnosti i onemogućavanja političara da rade isključivo u svoju korist, ali sve to zajedno je nedovoljno za opšti napredak.
U Bosni i Hercegovini neophodno je procesuirati odgovorne. Mnogobrojne malverzacije su uredno dokumentovane, zbog čega je nezamislivo da tužioci ne raspolažu sadovoljno dokaza. Međunarodna zajednica trebala bi da pomogne praćenjem novčanih transakcija i da zaledi sumnjivo stečenu imovinu tajkuna. Međutim, veoma malo od toga je urađeno.
Jean od rijetkih primjera pokretanja istrage protiv odgovornih osoba koji su na visokom položaju predstavlja nedavno hapšenje kontroverznog političara Farhudina Radončića. Međutim, krivični postupak nije pokrenut zbog mnogobrojnih malverzacija u zemlji koje se vezuju za njega. Naime, on se tereti da je vršio pritisak na svjedoke u sudskom postupku koji se na Kosovu vodi protiv narko bosa Nasera Kaljmednija.
Nemam predstavu da li je Radončić kriv ili nevin…. (hajde da pretpostavimo da je ovo drugo u pitanju), ali sam prilično uvjeren da cijeli slučaj neće mnogo uzdramati mreže korupcije i zloupotreba državnog novca koje razjedaju Bosnu i Hercegovini.
Tužioci se oslanjaju na prisluškivanja, ali to samo pokazuje manjkavost pravosuđa u BiH koje je pokazalo da ima mogućnosti, ali ne i volju za procesuiranje rasprostranjenje korupcije na visokom nivou.
Lično sam među prvima priznao da je u SAD korupcija prisutna na svim nivoima. Ne prođe godina a da se ne podigne optužnica protiv nekog gurvernera, člana Kongresa ili visoko rangiranih državnih službenika i to iz saveznih država koje su daleko veće i ekonomski razvijenije od Bosne.
I morate biti zabrinuti ne kada takvi slučajevi izađu na vidjelo, nego kada se uopšte ne procesuiraju.
A upravo je takva je situacija u BiH. Uprkos nedavno potpisanom planu za borbu protiv korupcije u izvještaju Evropske komisije navodi se:
– korupcija je i dalje široko rasprostranjena, bez velike političke posvećenosti u riješavanju ovog problema. Pravni i institucionalni okvir i dalje je slab i neadekvatan.
– nesprovođenje zakona negativno se održava na građane i institucije, a propisane kazne nisu dovoljno visoke.
U predmetima protiv organizovanog kriminala u 2015. zaplijenjeno je 550.000 evra. Međutim, to je neznatna suma. U opticaju su milioni, pa čak i milijarde.
Ako je Bosna i Hercegovina odlučna u namjeri da postane članica EU, onda će morati da umjesto sitnih lopova procesuira mnogo krupnije ribe. Ukoliko aplikacija za članstvo podstakne preko potrebnu političku volju u BiH onda bi sve moglo izaći na dobro. Međutim, veća je vjerovatnoća da će aplikacija poslužiti kao manevar u ubjeđivanju već dovoljno obespravljenog biračkog tijela da je postignut napredak. Bosni i Hercegovini je neophodno da, pored aplikacije za EU, počne i sa ispunjavanjem neophodnih mjera za pristupanje zajednici evropskih država.”
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić istakli su u Sarajevu da predaja zahtjeva za članstvo u EU označava veliku prekretnicu u BiH i podstrek za ubrzan rad na evropskom putu BiH.
Oni su, u razgovoru sa generalnim direktorom Direktorata za politiku susjedstva i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Kristijanom Danijelsonom, naveli da su ispunjeni uslovi koje je pred BiH postavila EU čime je pokazana opredijeljenost za EU, ali je neophodno iskoristiti pozitivni zamah i nastaviti sa reformama. Izražena je nada da će pozitivna atmosfera među zemljama članicama EU, koje su sve pojedinačno čestitale BiH, biti nastavljena, saopšteno je iz Predsjedništva BiH. Danijelson je ocijenio da je ovo istorijski trenutak za BiH i čestitao za novi pozitivan korak i potvrđivanje evropske perspektive BiH, naglasivši da će Evropska komisija pomoći BiH u sprovođenju obaveza iz Reformske agende.
Prema njegovom mišljenju, pred BiH je jasan put reformi za unapređenje privrednog rasta i socijalne politike, kao i izgradnja pravne države jačanjem vladavine prava i reforme javne uprave.
On je istakao da će u kreiranju pozitivne klime za investicije u BiH znatan uticaj imati funkcionalno i nezavisno pravosuđe.
Sastanku je prisustvovao i šef delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, a u ime bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića njegov savjetnik Elvir Čamdžić.