Prema najnovijoj teoriji, crne rupe završavaju svoj kozmički život postajući bijele rupe koje se ponašaju na radikalno suprotan način od crnih – umjesto da usisavaju materiju, one je izbacuju.
Ova teorija zasnovana je na spekulativnoj kvantnoj teoriji gravitacije. Naučnici vjeruju da će ona okončati veliku debatu o tome uništavaju li crne rupe ono što “pojedu”.
Nature.com objašnjava da se prema novoj teoriji “tranzicija od crne u bijelu rupu događa odmah nakon formiranja crne rupe, ali da se zbog gravitacije koja ‘odlaže’ vrijeme, promatraču može učiniti da to traje milijardama i trilijardama godina, pa čak i više, u ovisnosti od veličine crne rupe”.
Ako su autori teorije u pravu, male crne rupe, koje su nastale na samom početku univerzuma, sada bi mogle biti spremne eksplodirati i “pobijeliti”, što bi se detektiralo u vidu visoko-energentskih kozmičkih zraka ili neke druge vrste radijacije.
Prema općoj teoriji relativnosti Alberta Einsteina, kada zvijezda koja umire doživi kolaps, često se događa da dospije u stadij kada je taj kolaps nepovratan, te tada postaje crna rupa, usisavajući svjetlost i sve drugo u svom kozmičkom susjedstvu.
Već dugo se pretpostavljalo da divovske crne rupe u središtu galaksija sve brže rotiraju i rastu kako proždiru sve veće količine plina, prašine, zvijezda i materije. Ali sve do prošle godine nije bilo pouzdanih mjerenja brzine obrta crne rupe.
Samu crnu rupu je teško detektirati, te se to čini pomoću X-zraka koje ona emitiraju i koji je “odaju”.
Koristeći nedavno lansirani NewStar teleskop NASA i orbitalnu opservatoriju XMM-Newton ESA, međunarodni tim astronoma promatrao je visoko-energentske zrake koje ispušta supermasivna crna rupa u središtu jedne nama susjedne galaksije.
Istraživači su izračunali da se ta crna rupa okreće brzinom koja je približna brzini svjetlosti – 1,08 milijardi km/h.
Vjeruje se da divovske crne rupe – s masom koja je nekoliko miliona do milijardu puta veća od sunca, postoje u svakom galaktičkom središtu. One su iznimno guste i posjeduju takvu moć gravitacijskog privlačenja da čak ni svjetlost ne može pobjeći.
Nama najbliža crna rupa nalazi se na oko 26.000 svjetlosnih godina, prenosi Tanjug.