Naučnici proučavaju arhitektonske vještine termita kako bismo ih mogli primijeniti za očuvanje svježine i dobre prozračenosti u visokim zgradama bez upotrebe fosilnih goriva.
Termiti su konstruirali svoje visoke tornjeve termitnjaka i borili se s problemima očuvanja svježine svog životnog prostora pri nepovoljnim klimatskim uvjetima još u vrijeme dok su ljudi živjeli u pećinama. Iako je od tada prošlo zaista dosta vremena, čini se da nismo puno naučili od Majke prirode, pa bi nam možda upravo ovi maleni graditelji sada mogli pomoći pri rješavanju klimatskih problema.
Sada kada živimo u sve toplijem svijetu i suočavamo se s problemom osiguravanja ugodnog i dobro prozračenog životnog i radnog prostora, po mogućnosti bez upotrebe fosilnih goriva, naučnici proučavaju arhitektonske vještine termita kao izvor mogućeg prirodnog rješenja.
Termiti žive u kolonijama koje broje na hiljade jedinki na klimatski vrlo negostoljubivom području i to u tornjevima visokim i do 7 metara. Unutar tih konstrukcija nalazi se kompleksan socijalni sistem kraljeva, kraljica, vojnika i mrava radnika koji žive u sistemu tunela i prolaza koji se sami prozračuju, hlade i suše.
Koristeći se trodimenzionalnim rendgenskim snimkama, grupa inženjera, biologa, kemičara i matematičara u časopisu Science Advances objašnjava kako su proučavali termitnjake te otkrili da se tajna krije u malim rupicama i porama u zidovima gnijezda termita.
Mreža manjih i većih pora pomaže izmjenu ugljikovog dioksida između unutrašnjosti gnijezda i okoliša. Pore funkcioniraju ovisno o brzini vjetra, a manje pore ponekad preuzimaju posao od većih da bi se prozračivanje održalo učinkovitim te je sustav pora djelotvoran bez obzira na vanjske vremenske uvjete.
Nema mehaničke pomoći
„Gnijezda termita jedinstveni su primjer savršenosti arhitekture kod kukaca“, rekao je glavni autor studije dr. Kamaljit Singh sa Zavoda za znanost i inženjerstvo tla na Sveučilištu u Londonu. „Način na koji su termitnjaci dizajnirani omogućuje fascinantnu samoodrživu temperaturu te svojstva upravljanja prozračivanjem kroz cijelu godinu bez korištenja bilo kakvih mehaničkih ili električnih uređaja“, dodao je dr. Singh.
Termitnjaci se najčešće nalaze u vrućim područjima, a ovim istraživanjem proučavana su upravo gnijezda termita iz dviju zapadnoafričkih zemalja, Senegala i Gvineje. U klimatskim se uvjetima ovih zemalja termitnjaci moraju održavati svježima kako bi termiti preživjeli. Pore i ovdje igraju glavnu ulogu. Veće pore opskrbljuju gnijezda zrakom i smanjuju toplinu koja ulazi u njih, pomalo nalik na način na koji prozor s duplim staklom može zadržati toplinu unutar prostorije.
Značajno je da su pore također imale važnu ulogu dok je padala kiša. Umjesto da se začepe uslijed kiše i da se sustav uništi, male su pore kapilarnim svojstvima isušivale veće te je tako sustav prozračivanja nastavio funkcionirati.
„Ne samo da se ove izvanredne strukture same prozračuju i podešavaju vlastitu temperaturu, nego također imaju ugrađen sustav isušivanja“, rekao je dr. Singh.
Priroda najbolje zna
Znanstvenici tvrde kako se ovim novim otkrićem arhitekture gnijezda termita može doprinijeti poboljšanju sustava prozračivanja, upravljanja temperaturom te sustavima sušenja u zgradama i učiniti ih energetski učinkovitijima.
„Ova otkrića značajno unaprjeđuju naše razumijevanje kako arhitektonski dizajn može pomoći pri kontroli prozračivanja, temperature i sušenja građevina pa možda čak i stanova“, rekao je jedan od koautora studije, profesor Pierre Degond sa Zavoda za matematiku na Sveučilištu u Londonu.
„Termiti nam također otkrivaju novi smjer za buduća istraživanja te će nas u svoje vrijeme dovesti korak bliže razumijevanju mehanizama koji bi mogli biti korisni pri dizajniranju energetski učinkovitih samoodrživih zgrada“, dodao je Degond.
Još jedan član ovog istraživačkog projekta, dr. Bagus Muljadi sa Sveučilišta Nottingham, rekao je kako „znamo da priroda čuva tajne preživljavanja. Da bi ih otkrili, trebamo poticati svjetsko, interdisciplinarno istraživanje.“
Ovo istraživanje otkriva nam da se još puno toga može naučiti od Majke prirode čak kada se radi i o rješavanju najvažnijih problema 21. stoljeća.
ekovjesnik.hr
ZADNJE VIJESTI IZ Nekategorisano
