Svjetski dan Roma, 8. aprila obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u Londonu, što predstavlja jedan od najvažnijih događaja u istoriji Roma.

Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje što simbolizira zemlju, dok je u gornjem dijelu plava što predstavlja nebo. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, simbolizira putovanja i migracije Roma.

Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi Gyelem, gyelem (“Idem, idem”).

Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva “Rom”, što na romskom jeziku znači čovjek.

Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990. godine u Poljskoj odlučeno je da se 8. april, dan kada je otvoren 1. Kongres u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma koji će se svake godine obilježvati u cijelom svijetu.

Romi su danas najveća evropska manjina s oko 10 miliona pripadnika, sačinjavaju nešto više od 5 posto evropskog stanovništva, a usprkos svim stradanjima uspjeli su održati nacionalni identitet, kulturu, jezik i običaje, te kroz istoriju ostaviti trag u svim svjetskim kulturama.

Društvo za ugrožene narode za BiH zaprepašteno konstatuje da je Dejtonskim ustavom ozakonjena diskriminacija nad ovom najvećom etničkom grupom, jer Ustavom BiH nije definisana kao nacionalna manjina.

Status Roma nikad nije bio zavidan, ali je izbijanjem rata 1992-1995. godine još više pogoršan.

Romi u BiH žive u ekstremnom siromaštvu, 90 posto njih je bez zdravstvene zaštite, 70 posto živi od neredovne socijalne pomoći a 60 posto je nepismeno.
Smrtnost romske djece je dvostruko veća. Životni vijek Roma je kraći za deset do 15 godina od životnog prosjeka ostalih stanovnika BiH.

Veliki broj njihovih bespravno izgrađenih naselja su bez vode, kanalizacije i struje, istakla je Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.