U Vladi Federacije BiH danas bi svečano trebala biti uručena Urbanistička saglasnost za radove Prve faze izgradnje Međunarodnog aerodroma Bihać, sa pripadajućom infrastrukturom kao složene građevine, doznaje Fena.
Nakon ispunjavanja svih odredaba Zakona o prosfornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, stvoreni su uvjeti za izdavanje ključnog dokumenta koji vodi do načelnog odobrenja za građenje, s obzirom da je ovaj kompleks tretiran kao složena građevina.
Ova faza iz Urbanističke ima svoje 4 podfaze: Faza 1A izgradnja poletno sletne staze u dužini 1800 metara, Faza 1B izgradnja platforne ili stajanke za 3 putnička mlazna aviona referetne oznake Airbus 220 100, Faza 1C izgradnja objekata visoke gradnje i partera na južnoj strani kompleksa; Faza 1D izgradnja osnovne staze uz poletno sletnu stazu, odvodnih kanala i aeronautičke prilazne rasvjete.
-S obzirom na to da su se stvorili svi uvjeti iz našeg zahtjeva za izdavanje urbanističke saglasnosti, koji je upućen u februaru ove godine, u skladu sa zakonskim odredbama iz ove domene, odnosno Zakona o korištenju zemljišta na nivou FBiH, sutra će biti svečano uručena urbanistička saglasnost od resornog ministarstva, odnosno federalnog ministra Željka Nedića. Taj dokument je ključan u realizaciji načelnog odobrenja za građenje i konačnog odobrenja za gradnju. To je dokument koji stavlja pečat na protekle tri godine rada i svega onoga što je ova uprava u tom pravcu poduzimala – potvrdio je Feni direktor JP Aerodrom Bihać Anel Hadžić.
Dodao je kako su zakonodavne prepreke usporavale proces, ali da je projekt iznjedrio važne lekcije koje bi mogle unaprijediti zakonsku regulativu u oblasti infrastrukture, uključujući cestovnu, željezničku i zračnu.
Naredni koraci uključuju završetak dokumentacije za načelno odobrenje za građenje, nakon čega se očekuje raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova do kraja prve polovine iduće godine.
Plan je da cijeli kompleks bude stavljen u upotrebu kroz dvije do tri godine, uz usklađenost svih planova i aktivnosti, uključujući bilateralni sporazum s Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora.
-Sve mora ići koordiniranim radom kako bi infrastruktura, po završetku, bila spremna za upotrebu – zaključio je direktor JP Aerodrom Bihać.