Američka WTI nafta jutros košta nešto više od 39 dolara po barelu, do se evropski “brent” cijeni 44 dolara po barelu. Posljednji put ove su cijene dostignute početkom 2009. godine.

Pad cijena dolazi u vrijeme najvećeg pada na kineskim berzama još od globalne finansijske krize 2008. godine. Situacija je toliko ozbiljna da je iranski ministar za naftu Bijan Zanganeh izjavio kako bi hitan sastanak zemalja izvoznica nafte iz OPEC-a mogao imati efekta na cijene sirove nafte.

Ipak, zasad nema naznaka da će krovna organizacija izvoznica nafte reagovati u skorije vrijeme.

Razlog pada cijena svodi se na odnos ponude i potražnje, a današnja situacija koja neodoljivo podsjeća na izgled tabele cijena u jeku velike ekonomske krize od prije sedam godina svoje razloge vidi u povećanju proizvodnje u SAD-u, te odnosu drugih tržišta na svjetskom nivou.

Američki WTI proizvodi se duplo više nego što je do bio slučaj 2009. godine, a iranska i evropska nafta svoje kupce traži u Aziji što također nije bilo slučaj do prije nekoliko godina. Također, kanadska, iračka i ruska nafta nastavlja da se proizvodi velikom brzinom.

Sve je to ukombinovano sa stagnacijom potražnje u Evropi i novim automobilima kojima za pokretanje treba manje goriva nego ranije rezultira padom cijena.

Vlade koje će skoro garantovano osjetiti negativne posljedice pada cijena su Venecuela, Iran, Nigerija, Ekvador, Brazil, Rusija i neke američke savezne države. S druge strane, prosječno domaćinstvo u SAD-u i Evropi osjetit će smanjenje troškova za benzin i dizel.