BiH je izuzetno poželjna destinacija za kupovinu, naročito robe široke potrošnje, što obilato koriste državljani susjednih zemalja koji redovno prelaze granicu i kupuju raznu robu koja je u Hrvatskoj znatno skuplja. Koliko ustvari državljani susjednih zemalja troše novca u BiH najbolje se vidi po broju zahtjeva za povrat PDV-a. Tako je za osam mjeseci 2017. godine ukupno podneseno 196.726 zahtjeva u iznosu od 8,3 miliona KM.

Treba istaći da se pravo na povrat poreza ostvaruje kupovinom robe u vrijednosti minimalno 100 KM, ne računajući alkohol, gorivo i duhan. S obzirom na broj podnesenih zahtjeva za povrat novca od PDV-a, koji se u BiH obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto i ako uzmemo da veliki broj državljana susjednih zemalja zbog blizine granice troši i manje od 100 KM po posjeti, onda je iznos novca koji susjedi u BiH potroše na robu široke potrošnje znatno veći.

“Kada je riječ o graničnim prijelazima na kojima su se najviše podnosili zahtjevi za ovjeru istupanja robe iz BiH, a koje su podnosili strani državljani, svakako možemo istaći granični prijelaz Orašje, gdje su u osam mjeseci ove godine ukupno evidentirano 31.582 zahtjeva za povrat PDV-a stranim državljanima u ukupnom iznosu od 1.176.062 KM. Nakon toga možemo još izdvojiti granični prijelaz Hukića Brdo sa 20.130 zahtjeva za povrat PDV-a stranim državljanima u ukupnom iznosu od 1.204.165 KM, zatim granični prijelaz Brčko sa 17.718 zahtjeva u ukupnom iznosu od 707.352 KM, zatim granični prijelaz Izačić sa 16.870 zahtjeva u ukupnom iznosu od 784.495 KM, granični prijelaz Uvac sa 12.464 zahtjeva u ukupnom iznosu od 289.710 KM pa granični prijelaz Gradiška sa 11.915 zahtijeva u ukupnom iznosu od 759.422 KM, itd.”, istakli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za Klix.ba.

Strani državljani imaju pravo na povrat PDV-a za robu koju kupe u BiH i na koju su platili PDV. Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni benzin bezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.

U Bosni i Hercegovini su najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje.

“Kupcu ili podnosiocu zahtjeva vrši se povrat poreza na dodatu vrijednost ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa dostavi original obrasca ‘PDV-SL-2’ koji je ovjerila nadležna carinska služba, prodavcu od koga je kupljeno dobro”, ističu iz UIO.

Povrat poreza na dodatu vrijednost vrši se u konvertibilnim markama, gotovinskom isplatom ili uplatom na račun u banci koju navede kupac ili podnosilac zahtjeva. Ako je isplata u gotovini prodavac je obavezan da izvrši povrat poreza na dodatu vrijednost odmah, a ako se doznačava na račun kupca ili podnosioca zahtjeva onda u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Državljani Hrvatske, naročito Slavonci, najviše troše u Orašju, gdje je zabilježeno povećanje potrošnje, a kupuju se lijekovi, odjeća, obuća, PVC stolarija, a susjedi čak troše i na frizerske usluge.

Slična je situacija i u Brčkom, ali i u gradovima u Bosanskoj krajini te istočnoj Bosni. Uštede koje ostvare povratom PDV-a u BiH motivišu susjede da se iznova vraćaju u BiH i troše svoj novac za raznu robu i usluge.