Bosna i Hercegovina, Srbija, Finska, Estonija i Makedonija spadaju među najugroženije zemlje u slučaju dugotrajnog poremećaja u snabdijevanju ruskim gasom tokom zime, pokazao je test koji je objavila Evropska komisija (EK). U izvještaju EK o fleksibilnosti evropskog gasnog sistema u slučaju obustave snabdijevanja ruskim gasom ove zime, navodi se da intervencije Vlade moraju biti pažljivo pripremljene na regionalnom nivou i da ih treba sprovoditi samo kada bude neophodno, prenosi SEEbiz. Izvještaj uključuje konkretne kratkoročne preporuke za najugroženije članice EU i susjedne zemlje.
“Izvještaj pokazuje da ne čekamo, već radimo sve što je u našoj moći da se pripremimo. Prvi put imamo jasnu sliku rizika i mogućih rješenja. Ako radimo zajedno, budemo solidarni i primenimo preporuke iz izvještaja, ni u jednom domaćinstvu u EU neće biti hladno ove zime”, kazao je potpredsjednik EK nadležan za energetiku Ginter Etinger.
Rusko-ukrajinski spor, baš kao i 2009. godine, dovodi u pitanje snabdijevanje EU gasom, a s obzirom na to da se bliži zima, EK je željela da stvori jasnu sliku o tome gdje se mogu pojaviti najveći nedostaci i na koji način se mogu ublažiti.
Izvještaj prikazuje i rezultate vježbi simulacije sprovedenih u 38 evropskih država, uključujući i članice EU i susjedne zemlje gdje se analiziraju različiti scenariji, a posebno onaj koji uključuje potpunu obustavu uvoza ruskog gasa u EU na period od šest mjeseci.
Dugotrajna obustava snabdijevanja bi značajno uticala na EU, a najviše bi bile pogođene članice EU i države istočne Evrope, a procjenjuje se da bi Finskoj, Estoniji, Makedoniji, BiH i Srbiji nedostajalo najmanje 60 procenata od potrebne količine gasa.
“Ako države sarađuju, a ne usvajaju isključivo mjere na državnom nivou, gas će biti uskraćen manjem broju potrošača”, navodi se u izvještaju. Vodeći princip mora biti tržišni, gdje će netržišne mjere biti sprovođene samo kada tržište zakaže, kaže se u izvještaju u kojem se navode i konkretne preporuke o kratkoročnim mjerama za najugroženije članice EU i susjedne zemlje.
Test opterećenja snabdijevanja gasom je prva konkretna akcija u pogledu kratkoročnih mjera energetske sigurnosti, koja je usljedila nakon što je EK u maju usvojila Evropsku strategiju o energetskoj sigurnosti. Konkretne preporuke će pratiti mjere predviđene Strategijom, kako bi se poboljšala sigurnost snabdijevanja u EU, što znači kompletiranje unutrašnjeg energetskog tržišta, povećanje energetske efikasnosti, diversifikacija spoljnih izvora snabdijevanja i eksploatacija autohtonih izvora energije, odnosno fosilnih i nefosilnih goriva.
EU uvozi 53 odsto energije koju koristi, a energetska zavisnost se odnosi na sirovu naftu 90 odsto, prirodni gas 66 odsto, čvrsta goriva 42 odsto i nuklearno gorivo 40 odsto. Skoro polovina primarne potrošnje energije u EU 48 odsto odlazi na zagrijavanje prostorija i vode.
Ukrajina i Rusija postigle su načelan dogovor o ceni ruskog gasa koji će Moskva slati ove zime Kijevu, izjavio je ukrajinski predsednik Petro Porošenko, prenose mediji u Kijevu. Porošenko je rekao da će Ukrajini biti potrebna medjunarodna pomoć da plati te zalihe gasa neophodne za grejanje. “Postigli smo dogovor. Do 31. marta 2015. godine, cena ruskog gasa trebalo bi da bude 385 dolara za hiljadu kubnih metara gasa”, rekao je Porošenko u intervjuu ukrajinskoj televiziji.
Porošenko se u petak sastao s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Milanu gde je održan evropsko-azijski samit. Misija MMF-a posetiće Kijev polovinom novembra kada će s ukrajinskim vlastima razgovarati o programu kredita toj zemlji.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Svijet Vijest dana Vijesti
