Da li ćemo već na narednim lokalnim izborima imati mogućnost elektronskog glasanja? O tome bi tokom semdice trebalo da se izjasni i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Poslanik SBB-a Damir Arnaut svojom inicijativom traži da se razmotre mjere kako bi se pilot-projekat elektronskog glasanja primijenio na reprezentativnom broju biračkih mjesta u cilju testiranja tih naprednih tehnologija.
Međutim, to je, po svemu sudeći, skoro neostvarivo. I dok se očekuje rasprava u Predstavničkom domu, elektronsko glasanje kao pilot projekat na predstojećim izborima već je razmatrano u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva. Međutim, saglasnost nije postignuta. Prema riječima Lazara Prodanovića, člana ove grupe, dilema u Interresornoj radnoj grupi se zasnivala na tome ukoliko bi birači glasali na dva načina i ako bi se pravile komparacije tog izbornog procesa, da bi to moglo stvoriti određenu dilemu, a istovremeno da bi na neki način bio pritisak na birače da glasaju na dva načina za iste kandidate. Ukoliko bi se u nekoj lokalnoj sredini primjenjivao elektronski način glasanja, a u najvećem broju drugih klasični, sada važeći način glasanja, onda bi to moglo dovesti u pitanje legitimnost izbornog procesa, kaže Prodanović. A tu je i drugi razlog – nedostatak novca. Prvo što bi BiH trebalo da odluči jeste i to koji model elektronskog glasanja primijeniti – nedavno su promovisani neki od njih, među kojima i elektronska olovka. – Rezultati su nepogrješivi, tačni i dostupni odmah nakon zatvaranja glasačkog mjesta. Nije moguće praviti izborni inženjering – kaže Branko Petrić, član Centralne izborne komisije BiH. Sprečavanje manipulacija i dugoročne uštede, oko 4,5 miliona KM po izbornom ciklusu u BiH, tek je dio razloga zbog kojih se daje prednost elektronskom glasanju. Međutim, uvođenje cijelog sistema i košta – procjene su oko 20 miliona maraka ili u zavisnosti od modela koji se izabere, između tri hiljade i šest hiljada maraka po biračkom mjestu. U brojnim zemljama elektronsko glasanje uveliko je zaživjela praksa – jedan od najboljih primjera je Indija u kojoj je prije dvije godine više od 550 miliona birača glasalo elektronskim putem, a rezultati su saopšteni svega nekoliko časova nakon zatvaranja biračkih mjesta. O praksi u BiH sa oko 3,2 miliona upisanih birača, gdje se na razultate čeka i mjesec dana, suvišno je govoriti.