Sankcije protiv Rusije su osmišljene da naprave teren za napredovanje Hilari Klinton koja bi podržavala rat vojno–industrijskog kompleksa Sjedinjenih Američkih Država i banaka Vol strita da zadrže hegemoniju, kaže za Sputnjik američki ekonomista Vilijam Engdal.
Vilijam Engdal je američki ekonomista, novinar i esejista čije analize ne možete čuti u zvaničnim američkim medijima. Kao pisac i predavač na univerzitetima od Londona do Pekinga posebnu pažnju posvećuje analizi američkog uspona do supersile i pozadini njene dominacije na svjetskoj sceni. Ameriku opisuje kao modernu imperiju čija se moć zasniva na kontroli finansija, energije i lanca ishrane.
Njegovi zaključci su rezultat tridesetogodišnjeg istraživanja svjetske politike, ekonomije, energije, poljoprivrede i institucija poput Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda. U knjizi “Vijek rata: anglo–američka naftna politika i novi svjetski poredak“, koja je prevedena na četrnaest jezika, bavi se ulogom Zbignjeva Bžežinskog i SAD u manipulisanju cijenama nafte sa ciljem da se zaustavi širenje Sovjetskog Saveza. Engdal je jedan od urednika “Evroazijskog magazina“. Za Sputnjik je govorio iz Njemačke, gdje živi više od dvadeset godina.
Dramatični događaji u 2015. godini ostavljaju utisak da se svijet menja pred našim očima. Šta je na Vas ostavilo najveći utisak?
– Dokaz da se svijet menja je odluka Rusije i Kine da izgrade evroazijsku infrastrukturu i sve što ide s tim, učešće banaka BRIKS–a i otvaranje kineskih investicionih banaka (Azijska investiciona banka za infrastrukturu, alternativa Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci), čiji je Rusija jedan od osnivača. Različiti potezi koje su preduzele evroazijske zemlje, uključujući Kinu, Rusiju i Iran, imaju cilj da stvore stabilni region saradnje umjesto regiona beskrajnih ratova, što je ono što nudi Zapad.
Težište svjetske moći se pomjera ka Istoku?
– To zovem evroazijskim zaokretom. Kina i Rusija, glavne evroazijske sile, ključna su protivteža američkoj dominaciji. Bžežinski je o tome govorio još 1997. godine u svojoj knjizi “Velika šahovska tabla“ u kojoj je otkrio interesantne strategije tih ljudi. On je rekao da je evroazijska kombinacija jedina koja bi mogla da zaprijeti američkoj kontroli svijeta, jer te zemlje imaju prirodne izvore, radnu snagu, neke od najboljih svjetskih naučnika, privredu, sve što im je potrebno da budu nezavisni od nas. Ako dođe do tog udruživanja, Evropa će biti uvučena, prikloniće se zemlje Bliskog istoka bogate naftom, a to je ono što se dešava. Svjedoci smo velikog strateškog sukobljavanja. Sankcije protiv Rusije su osmišljene da naprave teren za napredovanje Hilari Klinton koja bi podržavala taj rat vojno–industrijskog kompleksa Sjedinjenih Američkih Država i banaka Vol strita da zadrže hegemoniju. Hitno je potrebna alternativa ako svijet misli da preživi naredni vijek.
Rusija i Kina pokušavaju da se oslobode dolara i da stvore nezavisno tržište..
– Da, obje zemlje su u procesu dedolarizacije. Trgovinski i energetski sporazumi između Rusije i Kine su u nacionalnim valutama, a ne u dolarima, što je važan korak. Brojne druge mjere su preduzete u cilju stvaranja međubankarskog sistema nezavisnog od Brisela, od svift sistema (za međunarodnu bankarsku razmjenu) koji je korišćen da se sankcioniše Iran prije tri godine kada su prekinute međunarodne bankarske transakcije za iranski izvoz nafte. Dolar je moneta bankrotirane sile koja neće da prizna da više nije supersila. Trudi se da to i dalje bude, zato svuda vodi ratove, pokušava da mijenja režime, podiže obojene revolucije, destabilizuje Rusiju, Kinu, Јužno kinesko more i druga mjesta, jer nema plan B.
Ove metode smo videli i u Srbiji..
– Da, za to je služio “Otpor“, kasnije “Kanvas“, koji je uz podršku američkih vlasti i obavještajnih službi radio na podizanju obojenih revolucija i obučavanju ljudi širom svijeta da postave lidere koji će biti naklonjeni Vašingtonu. Za to služe “Soroš fondacija“, Nacionalni fond za demokratiju i druge slične nevladine organizacije. Soroš je aktivan i u Siriji, podržavaju takozvane “bijele šlemove“, uključene u borbu protiv vlasti.
U Savjetu bezbjednosti je jednoglasno usvojena rezolucija koja predviđa zajedničku borbu protiv finansiranja terorističkih organizacija, ID na prvom mjestu. Da li ovo znači da su se pozicije Moskve i Vašingtona približile?
– Ne verujem u to. Počeli su proces koji predviđa da se Bašar el Asad povuče u narednih šest mjeseci, do juna naredne godine. To je protivno nastojanju Ruske Federacije koja podržava sirijsku vlast i želi dijalog svih sirijskih partija, bilo da je riječ o šiitima, sunitima, alavitima ili hrišćanima. Ništa se nije promijenilo u politici SAD. Rusija mora da bude uništena, Kina. Svaka opozicija postojećem poretku neće biti tolerisana. Ne treba da nas zbunjuju lijepe reči Džona Kerija. Nema promjene u razmišljanju porodica koje kontrolišu Vašington i utiču na to ko će da postane predsjednik, kongresmen ili senator. To je američka oligarhija i dok se zakoni ne promjene, moja zemlja, SAD, neće biti demokratska. Sve ostalo je medijski cirkus.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi u svijetu vladala ravnoteža da je Rusija štitila svoje nacionalne interese od prvog dana poslije raspada Sovjetskog Saveza.
“Radili smo sve pogrešno od početka. Nismo prevazišli podjele u Evropi. Berlinski zid je pao prije 25 godina, ali podjela u Evropi nije prevaziđena. Nevidljivi zidovi pomjereni su na istok. To je stvorilo osnovu za uzajamne prigovore, nerazumijevanje i krize u budućnosti”, rekao je Putin.
On je rekao u intervjuu njemačkom listu “Bild” da je ključna greška Rusije u tim godinama bilo to što nije jasno objavila i aktivno štitila svoje nacionalne interese.
“Nismo odredili svoje nacionalne interese, a trebalo je da to uradimo od početka. Onda bi u čitavom svijetu vladala veća ravnoteža”, rekao je ruski predsjednik, prenosi “Raša tudej”.
On je dodao da su Rusija i Zapad izloženi zajedničkim prijetnjama u pogledu terorizma, kriminala, krijumčarenja ljudi i zagađenja okoline i da Moskva želi da se protiv tih pojava vodi zajednička borba. Putin je rekao da je pogrešno proglašavati Rusiju za neprijatelja svaki put kada sa njom postojio neko neslaganje, prenio je TAŠ.
Putin je rekao da su sankcije Zapada protiv Rusije glupe i štetne te da je ulazak Krima u sastav Ruske Federacije bila poštena odluka.
“Ulazak Krima u sastav Rusije je poštena odluka, dok je reakcija zapadnih partnera bila pogrešna i uperena na kočenje rasta Rusije”, rekao je Putin.
Ruski lider izjavio je da je Moskva spremna da traži kompromis sa EU, iako je za tako nešto, kako je rekao, neophodno da se stvore uslovi razumijevanja i obostranog poštovanja međunarodnog prava. “Svi govore da će sankcije biti ukinute kada se ispune uslovi iz Minskog sporazuma. To je apsurdno, jer ispunjenje tih uslova leži na vlastima u Kijevu. Ne treba zahtijevati od Moskve ono što Kijev treba da učini“, naglasio je Putin.
On je dodao da će se ekonomija Rusije postepeno stabilizovati i početi da raste zahvaljujući seriji mjera koje je preduzela Vlada, a naročito zbog investicija u visokotehnološku industriju.
Putin je podsjetio da je Rusija zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda za 3,8 odsto, dok je inflacija prošle godine bila 12,7 procenata.
“To jeste mnogo, ali i dalje je primjetan pozitivan bilans spoljne trgovine, dok je izvoz značajno porastao, što nije bio slučaj dugi niz godina”, istakao je ruski predsjednik.
Putin se osvrnuo i na zlatne rezerve, podsjetivši da Centralna banka Rusije trenutno ima oko 340 milijardi dolara u zlatnim polugama i da Vlada raspolaže i rezervnim fondovima o doko 150 milijardi dolara.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
