Financiranje iz Europske unije bit će efikasnije ako Bosna i Hercegovina ispuni prioritete iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

“Od vlasti Bosne i Hercegovine se očekuje da pronađu adekvatna interna rješenja kako bi se ubrzala provedba programa, poboljšala učinkovitost i osigurala vidljivost postignutih rezultata u korist svih građana BiH”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU u BiH.

Ona dodaje kako je Bosna i Hercegovina u razdoblju od 2013. do 2017. godine iskoristila 275 milijuna eura iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA II).

Kad će sredstva biti dostupna?

Sredstva iz programa IPA-e 2018. bit će dostupna, kako ističe, čim predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini potpišu odgovarajući Sporazum o financiranju godišnjeg programa prije kraja 2019. godine.

“Zabilježen je određeni napredak, jer je u maju 2017. godine usvojena Strategija za okoliš, što je odblokiralo dodjelu 9,5 milijuna eura iz IPA-e 2018. godine. U februaru 2018. godine usvojena je Strategija za ruralni razvoj, čime je odblokirano 30 milijuna eura u okviru IPA-e 2018. U augustu 2018. godine usvojena je Strategija za energetski razvoj i time su odblokirana sredstva koja se reprogramiraju u okviru IPA-e 2019”, istakla je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU u BiH.

Europska unija za BiH u programu IPA II (2014.-2020.) ukupno je odobrila 530 milijuna eura. U prošloj godini isplaćena su 52 milijuna eura, dok je planirano da će se 2019. godine potpisati ugovori u vrijednosti od 77 miliona eura.

BiH, ipak, zaostaje

No, u poređenju sa zemljama u regiji, kada je riječ o uzimanju novca iz europskih fondova, Bosna i Hercegovina zaostaje.

Jedan od razloga što su Bosni i Hercegovini u proteklom periodu bila dostupna umanjena sredstva, kako navode u Delegaciji Europske komisije u BiH, je što u određenim sektorima nije postojala institucionalna suradnja, niti su donesene važne strategije.

Istovremeno, početkom 2019. godine u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održan je stručni seminar na kojem istaknuto da BiH, kada se radi o povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova, sudjeluje ispod 15 procenata, u odnosu na raspoloživu koncentraciju novaca u tom segmentu.

Generalni tajnik Komore Nihad Bajramović naglašava kako je jako važna edukacija u tom području.

“Puno novaca će biti i u programu IPA III. Naše institucije moraju biti svjesne da su one te koje moraju dati Komori, privrednom udruženju ili razvojnoj agenciji egzaktne podatke kako bi mi mogli zajedno sa njima nastupiti i povući ta sredstva”, dodaje Bajramović.

Bosna i Hercegovina također sudjeluje i drugim programima EU koji su namijenjeni zemljama članicama i zemljama potencijalnim kandidatima.

Riječ je o programima “Kreativna Europa”, “Europa za građane” i “Horizont 2020”.

Nužno sudjelovanje države

U tim programima potrebna je participacija državnih vlasti, kaže jedan od njihovih korisnika programa Haris Čalkić, koji je potpredsjednik Udruženja “Urban”.

“Imali smo neugodno iskustvo sa Ministarstvom civilnih poslova BiH iz kojeg smo dobili obećanje da će financirati neke našte projekte, što se nije desilo. Na neki način smo izigrani. Recimo program ‘Kreativna Europa’ zahtijeva financiranje domaćih institucija. Mislim da tu mora biti puno veća komunikacija između ministarstva i potencijalnih aplikanata”, naglašava Čalkić.

Jasmin Hasić, profesor na Akademiji za nauku i tehnologiju u Sarajevu naglašava kako je u ovoj oblasti zapravo najveći problem nedostatak koordinacije između institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

“BiH se time ne bavi na adekvatan način. Javni diskurs o pretpristupnim fondovima nije ni blizu onome što se dešava u Srbiji i Crnoj Gori, koje imaju kandidatski status. To su bespovratna sredstva i nema nikakvog razloga da BiH svoj državni aparat ne osposobi za povlačenje sredstava koja neće nikada morati vratiti koji direktno koriste i političkim elitama, ali i građanima”, zaključuje Hasić.

Europska unija je najveći donator u Bosni i Hercegovini sa više od 3,2 milijarde eura uloženih u periodu između 1991. i 2013. godine.

Razne vrste financijske pomoći EU pruža i danas.

Trenutno ima više od 200 ugovora koji se provode u širokom spektru sektora, službeni su podaci dostupni na stranici Delegacije EU u BiH.