Čelnici Evropske komisije naglasili su u Briselu da se ne želi bankrot i izlazak Grčke iz eurozone, ali su predočili da o tome raspravljaju neke članice EU-a i time reagovali na dramatično upozorenje grčke Centralne banke da zemlji prijeti stečaj, izlazak iz zone eura i vjerovatno Evropske unije.
To je scenario koji grčka Centralna banka vidi ako do kraja juna ne dođe do nagodbe Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o finansijskoj pomoći Grčkoj i nagodbi oko reformi i dodatnih kresanja državnih troškova i dugova u toj zemlji.
Ministri finansija država EU-a članica zone eura će sutra u Briselu usvojiti stavove i ocjene pregovora s Grčkom i vrlo je moguće da konačnu riječ o mogućoj nagodbi daju vođe EU-a koji se sastaju iduće sedmice u Briselu, a mišljenja unutar EU-a veoma su podijeljena oko posljedica i neminovne štete koju bi ekonomije eurozone i euro pretrpjeli.
U objašnjenjima stavova povjerilaca, Evropska komisija uopće nije spomenula reprogramiranje grčkog duga, što traži vlada u Atini, ali i Međunarodni monetarni fond.
Cipras je zamjerio povjeriocima da ne žele nagodbu, već ponižavanje Grčke i Grka, a rekao je da MMF ima “zločinačku odgovornost” zbog posljedica ranijeg petogodišnjeg programa “stezanja kaiša” koji je ugušio grčku privredu, izazvao pad bruto domaćeg proizvoda od 25 posto i ogromnu nezaposlenost, a javni dug je porastao za trećinu.
Potpredsjednici Evropske komisije Valdis Dombrovkis i Pjer Moskovisi su naglasili da tehnički preduslovi za dogovor povjerilaca duga s Atinom postoje, istakavši da su Evropska komisija, Evropska centralna banka, MMF dali “dobre prijedloge” grčkoj vladi i osjetno popustili, recimo, oko zahtjeva za tzv. primarni budžetski deficit, što vladi Aleksisa Ciprasa omogućava da ne odustane od finansiranja nekih osnovnih potreba siromašnih slojeva stanovništva.
Povjerioci su, prema riječima Dombrovkisa i Moskovisija, spremni da razmotre protivljenje Atine da se, recimo, povećaju cijene električne struje i lijekova, ili ukinu dodaci za najniže penzije, ali traže da grčka vlada ponudi gdje bi se našle uštede da se to nadoknadi u sveukupnom smanjivanju budžetskih izdataka.
Ali, onda traže da se nađu drugi izvori štednje, naprimjer, u smanjenju budžetskih izdataka za odbranu, koji predstavljaju drugi najveći udio u BDP-u među članicama EU-a, poslije Velike Britanije, kako je ukazao Moskovisi.
Jer, kako je dodao, nije tačno da Evropska komisija, Evropska centralna banka i MMF “traže brutalno kresanje penzija i prihvatamo stav Atine da se ne smanjuju najniže penzije, ali cjelokupan grčki penzioni sistem, koji je jedan od najskupljih u EU, mora postati ekonomski održiv”.
Mogući su poremećaji u svjetskoj privredi ukoliko Grčka i njeni kreditori ne uspiju postići sporazum, upozorila je predsjednica američke centralne banke (Fed) Janet Yellen. “Pod pretpostavkom da ne dođe do sporazuma, predviđam moguće poremećaje koji mogu utjecati na ekonomsku perspektivu Evrope i na svjetska finansijska tržišta”, rekla je Yellen na konferenciji za štampu.
Atina već mjesecima vodi pregovore s Evropskom komisijom, MMF-om i Evropskom centralnom bankom, kako bi joj, u zamjenu za reforme, bila odobrena nova finansijska pomoć, jer je njena državna kasa prazna. Dogovor bi omogućio da se deblokira tranša pomoći od 7,2 milijardi eura koji su vitalni za zemlju. “To je vrlo komplikovana situacija”, rekla je Yellen, koja se također brine o tome kako bi izostanak sporazuma sa Grčkom mogao utjecati i na američku privredu.
SAD su vrlo ograničeno direktno izložene Grčkoj preko trgovine ili finansija, ali nisu zaštićene od posljedica u slučaju katastrofičnog scenarija u Evropi. “U slučaju da ima utjecaja na ekonomiju eurozone, ili na svjetska finansijska tržišta bez sumnje će biti posljedica i za SAD”, rekla je šefica američke centralne banke.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
