Evrospki komesar za susjedsku politiku i širenje Јohanes Han zahteva od Ankare odluku da li želi članstvo u EU i da što je prije moguće pojasni da li može i želi da prihvati uslove, prenosi danas bečki “Prese”.
“U osnovi Turska mora donijeti odluku kako želi da se ophodi sa svojom od Savjeta EU datom evropskom perspektivom. Turska želi da postane članica i ta želja je došla od nje. Ako neko želi da postane član onda mora da ispuni kriterijume i o tim pravilima se ne može pregovarati. Turska bi trebalo što je prije moguće da objasni da li može i želi da prihvati uslove, jer trenutno to nerazjašnjeno pitanje predstavlja opterećenje po odnose”, podvukao je Han u intervjuu dnevniku “Prese”. Han je kazao da on pripada onoj grupi ljudi koja želi nastaviti razgovore, ako druga strana to želi. Na konstataciju da su austrijski kancelar Kristijan Kern, kao i šef frakcije Evropske narodne partije Manfred Veber zatražili prekid pristupnih pregovora sa Turskom i pitanje da li ne bi bilo iskrenije umjesto zbog akcionog plana za suzbijanje izbjegličke krize samo pro forma održati pregovore, Han je kazao da jeste za iskrene odnose, ali i podsjetio da postoji odluka svih 28 članica EU i sve dok je tako Evropska komisija mora da ih primjenjuje. Istovremeno poručuje da, ako Turska uvede ponovo smrtnu kaznu, to predstavlja prekoračenje crvene linije na koju bi EU morala reagovati. Turska je, prema njegovim riječima veoma važna susjedna zemlja EU, te podvukao da bi svako trebalo da ima dobre odnose sa svojim susjedima. Međutim situacija kakva je danas u Turskoj nije takva da, kako kaže, da doprinos potrebi za stabilnošću. “Mi smo odmah osudili vojni udar. Dalje detaljno pratimo kako Turska radi na savladavanju puča.
U širokim krugovima u Evropi nastala je velika iritacija o srazmjeri i brzini talasa hapšenja. Mi ne raspolažemo zvaničnim informacijama turske vlade. OEBS je već prije više nedjelja ponudila da nadzire suđenje protiv osumnjičenih pučista da li se poštuju pravne norme. Vlada do sada, nažalost, na to nije pristala, ukazao je Han. On je negirao tvrdnje da EU nije dovoljno osudila pokušaj puča istakavši da je Unija jasnim riječima osudila taj akt i istovremeno stavila do znanja da od zemlje koja želi pristupiti očekuje poštovanje pravnih principa u savladavanju vojnog udara. “Ta zabrinutost je bila opravdana kako je pokazao kasniji razvoj”, dodao je Han. Upitan da li su zbog Brgezita potrebni novi oblici priključenja država EU, koje ne žele da budu punopravne članice, on je objasnio da je svojim službama dao nalog da se bave tim pitanjem. “Potrebni su nam novi modeli, jer postoje susjedne zemlje kod kojih se pitanje članstva ne postavlja, ali koje imaju interes za tešnjom saradnjom sa EU”, poručio je Han. Na tvrdnje predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana da EU kasni u dogovorenim isplatama u skladu sa sporazumom o izbjeglicama, Han je rekao da to nije tačno, i da je Brisel već uplatio više od 200 miliona evra, i da je do kraja ljeta za konkretne projekte stavljeno na raspolaganje dvije milijarde evra. “Međutim novac se ne isplaćuje primarno Turskoj, već međunarodnim organizacijama.
Preko njih se pruža finansijska podrška izbjeglicama. Sarađujemo i sa turskim vlastima, na primjer kada je riječ o učenju jezika, ili podršci opštinama koje su nadproporcionalno pogođene talasom izbjeglica. Možemo staviti na raspolaganje novac samo ako se dokaže potreba. Možda je turska strana pretpostavljala da ćemo transferisati novac bez pitanja”, kazao je Han. Takođe je, na prijetnje Erdogana da će otvoriti granice za izbjeglice, poručio da susjedi i partneri ne prijete jedni drugima. “Podstrekivanje raspoloženja kod najmanjih povoda nije korisno. Potrebno nam je razoružanje riječi i emocija. To važi i za bilateralni odnos Austrije i Turske. Što se sporazuma sa Turskom tiče ne vjerujem da Turska želi odustati od finansijske podrške EU”, naglasio je Han. Turska će napustiti dogovor sa Evropskom unijom o smanjenju priliva migranta ako njeni državljani ne dobiju viznu liberalizaciju, upozorio je krajem maja turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu. “Mnoge zemlje veruju da podizanjem granica mogu obezbjediti sigurnost. Međutim na kraju svi moraju razumeti da za tako kompleksne probleme nema rješenje bez evropske solucije. Na kraju dana nacionalne mjere moraju biti deo evropskog rješenja”, zaključio je Han.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
