Neispunjeno obećanje
“To je mnogo više od izgubljene šanse, to je historijska greška koja će moći, nadam se, da bude ispravljena što je prije moguće”, napisala je Mogherini.
Žaljenje što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora za članstvo u Uniji izrazio je i komesar za proširenje EU Johannes Hahn.
“Samo da budem jasan: odgovornost za ovaj neuspjeh nije u zemljama koje su se s pravom nadale pozitivnoj odluci. One su sve ispunile. EU je pala zbog internih problema. To narušava kredibilitet EU i ne samo oko zapadnog Balkana već i šire”, kazao je Hahn.
Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ne slaže se s tvrdnjom da EU ovim činom prostor zapadnog Balkana prepušta Rusiji, Turskoj i ostalim uticajnim zemljama.
– Evropska unija ovim je potvrdila da je u određenoj krizi, da ne postoji konsenzus za daljnje proširenje. Deklarativno jeste za proširenje, ali vidite da u situaciji gdje zaista postoji osnov za nastavak procesa ne ispunjava obećanje i ne pokazuje dobru volju da otvori proces proširenja na zemlje zapadnog Balkana. Ne bih rekao da ovaj prostor u geopolitičkom smislu prepušta, ali na ovaj način šalje jako lošu poruku građanima zapadnog Balkana i slabi politički kapacitet ovih proevropski orijentiranih političkih snaga, a jača ove desničarske i politike koje su euroskeptične, podvlači Sadiković, konstatirajući da ovakva klima u EU nikako ne pogoduje Bosni i Hercegovini.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja smatra da su EU i SAD svojom neaktivnošću zemlje zapadnog Balkana davno prepustile Rusiji i da sada ne treba da se žale.
Šamar od EU
– Ovakva odluka je posljedica odnosa unutar same Evropske unije, koja kao integracija očigledno dolazi u krizu, u kojoj jačaju države ponaosob. To je trend jačanja države u svijetu koji je započet Trumpovom erom i njegovim sloganom “Amerika prije svega”. Francuska i Njemačka će nastaviti da jačaju i integracioni procesi će biti u drugom planu, ističe Šolaja.
Navodi kako se nisu sagledali nikakvi rezultati, a posebno obećanja Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, tako da su ove zemlje od Unije dobile šamar.
Mjere koje trebaju poduzeti razni nivoi vlasti u BiH na putu ka EU, a koje je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, Šolaja vidi kao teško ostvarive.
– One ne bi bile provedene ni u mnogo boljim prilikama, a kamoli u ovim, kao što i nisu bile provođene u boljim prilikama, počev od Reformske agende do danas. Sve se kod nas svodi na birokratsko formalno ispunjavanje određenih zadataka, a suštinski kada se radi o potrebama za transformacijama ili izražavanjem političke volje, onda to ne ide, naglasio je Šolaja.
