Ko će i kada zaštiti bh. šume od domaćih, ali i stranih uzurpacija i pustošenja? Čije interese zastupaju institucije BiH i međunarodne zajednice – građana ili, pak, stranih investitora. Je li upravo slučaj Vareš ogolio politike i jednih i drugih?.
U izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a sadržan je dio u kojem oštro kritikuje odluku Ustavnog suda BiH o poništenju odluke Vlade Federacije koja je britanskom Adriatic Metalsu omogućila krčenje više od 500 hektara vareških šuma za potrebe proizvodnje u tom rudniku.
“Ovo pravno tumačenje je dalekosežno, jer se može odnositi na svako ‘raspolaganje’ državnom imovinom u širem smislu, tj. ne samo u vezi s direktnim ili indirektnim prenosom vlasništva, kako je propisano u Zabrani raspolaganja državnom imovinom, već može uključivati i druge prenose prava i potraživanja ili druga raspolaganja. To može imati ozbiljan utjecaj na sadašnje i buduće razvojne i investicijske projekte”.
Na ovaj Schmidtov istup reagirali su iz Fondacije za društvene promjene ACT, kao i brojni drugi ekolozi. Upozoravaju na poruku visokog predstavnika da je moguće zanemariti i dovesti u pitanje odluke najvišeg suda u našoj zemlji.
“Izražava se zabrinutost zbog odluke Ustavnog suda, a mi izražavamo zabrinutost da visoki predstavnik, umjesto da štiti pravni poredak i suverenitit BiH, u principu ima proinvestitorske istupe i samim time ponaša se kolonijalno prema BiH”, tvrdi Lejla Kusturica, direktorica Fondacije za društvene promjene ACT.
Umjesto kritika odluka Ustavnog suda, smatraju i da bi visoki predstavnik i OHR mogli dati doprinos u konačnom usvajanju zakona o šumama u Federaciji, koji već 15 godina ne postoji, jer je odlukom Ustavnog suda Federacije iz novembra 2009. godine dotadašnji zakon prestao važiti.
“Zašto se ne ispune obećanje u smislu da ovaj zakon do kraja godine bude na stolovima zastupnika oba doma parlamenta federacije i isti bude usvojen također na nivou BiH? Stručnjaci smatraju da treba da postoji okvirni zakon o šumama – to je drugo pitanje koje bi Schmidt mogao pomoći našim političarima da riješe”, dodaje Kusturica.
Majda Ibraković, članica Eko foruma Zenica, navodi kako su vidjeli tekst tog zakona ovo ljeto i još čekaju da se nešto desi da napokon imamo taj zakon: “Mi dok nemamo zakon, imamo anarhiju što se tiče javnog dobra i naših šuma – i onda nam je sve teže da idemo u proces zaštite”.
Nepostojanje federalnog zakona o šumama dodatno komplicira situaciju. Dok su pojedini kantoni tu oblast uredili, u Hercegovačko-neretvanskom ni ne postoji takav zakon. S druge strane, primjera radi, Zeničko-dobojski ima svoj zakon i želi dodatno sam urediti tu oblast.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
