Taj akt je na vanrednoj sjednici održanoj u utorak jednoglasno odobrio Predstavnički dom Federalnog parlamenta, a 9. novembra i Dom naroda, čime su se stekli uvjeti za objavu.

Zakon propisuje tzv. pretpostavljeni pristanak donora za presađivanje njegovih organa i tkiva nakon smrti radi medicinskog liječenja druge osobe, što u praksi može značiti i radi hitnog spašavanja nečijeg života. Pretpostavljeni pristanak, na osnovu ovog zakona, podrazumijeva da se umrla osoba nije za života pismenom izjavom usprotivila darivanju njenih organa po smrti.

I pored tog, pretpostavljenog pristanka potencijalnog donora, Zakon je propisao da saglasnost za transplantaciju njegovih organa nakon smrti, medicinarima daje i najuža porodica, prvenstveno bračni ili vanbračni drug ako ga je donor imao, ako nije, pristanak daju roditelji, a ako nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, saglasnost daju djeca. U slučaju da donor nije imao ni djece, pristanak daju braća ili sestre.

Iz Federalne vlade koja je predlagač Zakona, odnosno Ministarstva zdravstva, pojasnili su da su rješenja u zakonu koja se odnose na pretpostavljeni pristanak i volju porodice bazirana najviše na temelju centralne javne rasprave, provedene dok je tekst bio u nacrtu, maja ove godine, u kojoj su učestvovali članovi Udruženja dijaliznih pacijenata, ljekari, članovi Vlade, Parlamenta i svi drugi relevantni faktori.

Novi zakon propisuje i da punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje može za života pismeno izjaviti da ne želi darivati organe nakon smrti. Predviđena je i uspostava registra takvih osoba, koji će biti uspostavljen u relevantnoj instituciji. Izjava o nedarivanju organa može se za života promijeniti u svakom trenutku, propisano je također.