Stupanje na snagu SSP-a početkom naredne godine, umnogome će utjecati i na poljoprivrednu proizvodnju i plasman proizvoda van granica BiH. U nastojanju da spremni dočekaju nove uvjete na tržištu vodeći peradari i živinari iz FBiH, RS-a i Brčko distrikta reaktivirali su rad Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača živinara i peradara u BiH. Mnogobrojni su razlozi zbog kojih je ovdašnjim proizvođačima neophodna asocijacija na nivou države. Osim novih uvjeta na tržištu, koje će uzrokovati stupanje na snagu SSP-a, i činjenica da je potrošnja pilećeg mesa u svijetu u porastu otvara nove perspektive domaćim proizvođačima. Samo u zadnjih deset godina potrošnja pilećeg mesa u svijetu je porasla za 42,7 posto, a do 2023. godine potrošnja ovog mesa će dostići 134,3 miliona tona, što je povećanje za dodatnih 25 posto.
„Znate da je BiH na samom ulasku u implementaciju SSP-a i da će to biti dodatna otežavajuća okolnost za peradare, odnosno živinare u BiH. Mi želimno da jednim zajedničkim radom iznjedrimo nešto što će biti na korist svih nas u BiH“, rekao je Edin Jabandžić, potpredsjednik Koordinacije peradara i živinara u BiH.
Domaći peradari su uradili što je do njih da se pripreme za nove tržišne uvjete. Uprkos teškoćama bilježi se rast proizvodnje. 2004. godine u tovu u BiH je bilo 9,4 miliona peradi dok je u 2013. taj broj dostigao gotovo 25 miliona. „Spremni smo za izlazak van granica BiH i zemalja CEFTA-e i želimo da sve naše kompanije i sve naše proizvođače bolje pozicioniramo i da lakše podnosimo buduću tržišnu utakmicu koja nas čeka od 1.1. sljedeće godine“, ističe Predrag Miličić, predsjednik Koordinacije peradara i živinara u BiH. Iz Koordinacije računaju na podršku entitetskih organa i Vijeća ministara BiH.
Istovremeno predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković ocijenio je da je zbog nekontrolisanog uvoza ovdašnja poljoprivreda uništena, te je okarakterisao Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao glavnog kočničara u razvoju domaćeg agrara.
“Uprkos dozvoljenim mjerama zaštite domaće proizvodnje, sadržanim u pojedinim članovima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA sporazuma, nadležne institucije BiH nisu preduzele ništa u pogledu praktične primjene ovih članova”, poručio je Marinković. On pruža bezrezervnu podršku ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Stevi Mirjaniću, koji je ukazao na krajnju nerazumnost i neznanje u pogledu liberalizacije domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda. Marinković je dodao da podržava Mirjanićevu tezu da je spoljnotrgovinsko poslovanje najneuređeniji segment privređivanja u BiH što potkrepljuju podaci o spoljnotrgovinskom poslovanju u prošloj godini.